Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeSkupština opštine je donela Odluku o nazivima ulica i drugih delova naseljenih mesta na teritoriji opštine koju je zatim dostavila RGZ -u. Da li opštinska uprava vrši i finansira postavljanje tabli sa nazivima ulica i kućnim brojevima samo na osnovu te odluke ili je za to potrebna prethodna izrada nekog dokumenta od strane RGZ-a?
U skladu sa Zakonom o adresnom registru ("Sl. glasnik RS", br. 9/2020), JLS je u obavezi da izvrši označavanje naziva ulice u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o imenovanju ili promeni naziva ulice. Troškove označavanja ulica snosi JLS.
Table sa nazivima ulica izrađuju se u skladu sa Knjigom grafičkih standarda koju donosi direktor RGZ ili u skladu sa odlukom JLS za teritoriju te lokalne samouprave.
Dakle, JLS može samostalno da naruči i postavi table sa nazivima ulica. Označavanje naziva ulica i označavanje kućnih brojeva vrši se prema podacima iz adresnog registra. Nazivi ulica ispisuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje službena upotreba jezika i pisma i zakonom kojim se uređuju zaštita prava i sloboda nacionalnih manjina, u delu kojim se uređuje službena upotreba jezika i pisma.
Napomena: Imajući u vidu da je Vlada RS u saradnji sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave i Republičkim geodetskim zavodom, sprovodila projekat ažuriranja adresnog registra u prethodnom periodu, predlažemo vam da kontaktirate jednu od ovih institucija (najbolje kontaktirati Vesnu Protulipac ili Sanju Sabljić iz RGZ) radi dobijanja aktuelnih informacija u vezi projekta, jer je u jednom periodu postojala mogućnost sufinansiranja projekta iz republičkog budžeta. Prema informacijama koje imamo, za vašu opštinu je u toku izrada Elaborata kućnih brojeva. U skladu sa Zakonom, ovo je nadležnost RGZ-a. Nakon što RGZ završi ovaj deo posla, o čemu ćete biti obavešteni, Adresni registar za vašu opštinu biće ažuran.
Da li naručioci za koje je Telo za centralizovane javna nabavka sprovelo postupak javne nabavke i zaključilo okvirni sporazum sa jednim ponuđačem, pre zaključenja pojedinačnih ugovora donose Odluke o dodeli ugovora, i ako ih donose, da li ih objavljuju na Portalu javnih nabavki?
Članom 40a stav 1. Zakona o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 124/2012, 14/2015 i 68/2015) predviđeno je da ako je okvirni sporazum zaključen sa jednim dobavljačem ugovor se zaključuje na osnovu uslova predviđenih okvirnim sporazumom i ponude dostavljene u postupku javne nabavke za zaključenje okvirnog sporazuma.
Po novom Zakonu o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 91/2019; u daljem tekstu Zakon), u članu 67. stav 1. je navedeno da ako je okvirni sporazum zaključen sa jednim ponuđačem ugovor se zaključuje u granicama uslova predviđenih okvirnim sporazumom. Naručilac u tom slučaju može pri zaključenju ugovora od ponuđača sa kojim je zaključen okvirni sporazum da zatraži u pisanoj formi da dopuni svoju ponudu podacima za realizaciju ugovora ako je to neophodno.
Dakle, ni po „starom“, ni po novom Zakonu o javnim nabavkama, u slučaju zaključenja okvirnog sporazuma sa jednim dobavljačem, odnosno ponuđačem nema obaveze donošenja Odluka o dodeli ugovora pre zaključenja pojedinačnih ugovora, već se odmah zaključuju pojedinačni ugovori, budući da nije u pitanju zaključenje okvirnog sporazuma sa više ponuđača, pa nema ponovnog otvaranja konkurencije niti razloga za donošenje odluka o dodeli ugovora. Svi uslovi pojedinačnih ugovora su predviđeni konkursnom dokumentacijom i samim okvirnim sporazumom kada je u pitanju jedan ponuđač.
Međutim, imajte u vidu sadržinu člana 109. novog ZJN kojom je propisana obaveza za naručioca da obaveštenje o dodeli ugovora pošalje na objavljivanje u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma. Naručilac je dužan da tromesečno objavljuje zbirno obaveštenje o dodeli ugovora koji su zaključeni na osnovu okvirnog sporazuma i na osnovu sistema dinamične nabavke, u roku od 30 dana od dana isteka tromesečja u kome su ugovori zaključeni.
Da li Fond za zaštitu životne sredine planirati kao indirektnog korisnika ili u okviru programa 6. Zaštita životne sredine - programska aktivnost 0401-0001?
Za precizan odgovor na pitanje bi koristila informacija svrhe i načina osnivanja Fonda za zaštitu životne sredine (Odluka o formiranju), s obzirom da naziv ne mora uvek jednoznačno da ukazuje na svrhu, a i da bi se proverilo da li se radi o budžetskom fondu osnovanom u smislu članova 64-67. Zakona o budžetskom sistemu. Pretpostavljajući da je Fond osnovan da doprinese svrsi Programa 6 („Zaštita životne sredine“): „Obezbeđivanje uslova za održivi razvoj lokalne zajednice odgovornim odnosom prema životnoj sredini; Efikasno i održivo upravljanje otpadnim vodama; Održivo upravljanje otpadom“, to bi on trebalo da bude iskazan na nivou direktnog budžetskog korisnika u programu „Zaštita životne sredine“.
Gde planirati sredstva za rušenje objekata po nalogu građevinske inspekcije (koja funkcija, koji program i koja ekonomska klasifikacija)?
U članu 21. Uredbe o upravljanju kapitalnim projektima ("Službeni glasnik RS", broj 51 od 19. jula 2019.) opisan je pojam „operativnog procesa“, gde se pored ostalog navodi: „U operativnom procesu sprovode se aktivnosti vezane za upotrebu i tekuće održavanje projekta, dok kapitalno održavanje i eventualno uklanjanje objekta, odnosno opreme nakon isteka veka trajanja predstavljaju nove kapitalne projekte. Sredstva za finansiranje aktivnosti iz stava 1. ovog člana planiraju se u okviru određene programske aktivnosti ili projekta, odnosno u okviru određene pozicije u finansijskom planu ili godišnjem programu poslovanja i ne spadaju u troškove predmetnog kapitalnog projekta“.
Dakle, ako je ovo uzrok naloga građevinske inspekcije, onda u budžetu aktivnosti uklanjanja treba prikazati kao poseban projekat u programu čijoj svrsi i cilju je funkcionisanje tj. korišćenje objekta u veku trajanja doprinosio, dok se troškovi prikazuju na kontu iz klase 4 (423000).
Ako je uzrok uklanjanja objekta – omogućavanje funkcionisanja drugog objekta [npr. ograda sportskog terena (Program 14 „Razvoj sporta i omladine“) onemogućava izgradnju zida susedne zgrade npr. fiskulturne sale škole ili nekog drugog pomoćnog objekta škole – Program 9 „Osnovno obrazovanje i vaspitanje“], onda su aktivnosti uklanjanja ograde poseban projekat u programu „Osnovno obrazovanje“, dok se troškovi prikazuju na kontu iz klase 4 (isto kao u prethodnom slučaju).
Dešava se, npr. da se prilikom izgradnje velikih tj. obimnih objekata (tipa nadvožnjak, podvožnjak, zgrada za socijalno stanovanje i slično), za potrebe izgradnje (boravak radnika na gradilištu i drugo) izgradi pomoćni objekat [baraka, alatnica, magacin materijala, ograda, mala trafo stanica, pristupni put i/ili objekti u vezi sa zaštitom na radu prilikom izgradnje – protivpožarni a sada i protiv epidemiološki (zgrada-manji objekat za dezinfekciju i sl.)]. U tom slučaju, troškovi uklanjanja ovih pomoćnih objekata (ako to nije učinjeno pre puštanja objekta u funkciju a nakon završetka izgradnje velikog/obimnog objekta) - spadaju u ukupne troškove kapitalnog projekta (nadvožnjaka, podvožnjaka i slično) i knjiže se na kontu 511.
Kako planirati sredstva dobijena u toku 2020. i delom iz 2019. od Komesarijata za izbeglice (733154 konto) koja neće biti utrošena do kraja 2020. godine. Koji izvor finansiranja staviti u Odluku o budžetu za 2021. godinu,da li 07 ili neki drugi?
Kada je reč o neutrošenim transfernim sredstvima od drugih nivoa vlasti iz prethodnih godina, ista je potrebno planirati u budžetu za tekuću godinu na izvoru 13 - Neraspoređeni višak prihoda iz ranijih godina.
Naime, članom 2. Zakona o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019 i 72/2019) date su definicije prema kojima su transferna sredstva - sredstva koja se iz budžeta Republike Srbije, odnosno budžeta lokalne vlasti prenose budžetu na drugom nivou vlasti, budžetu na istom nivou vlasti i organizacijama za obavezno socijalno osiguranje, kao i između organizacija za obavezno socijalno osiguranje za doprinose za osiguranje, a donacija je namenski bespovratan prihod, koji se ostvaruje na osnovu pisanog ugovora između davaoca i primaoca donacije. Obzirom na napred navedene definicije, sredstva koja npr. Ministarstvo (u ovom slučaju Komesarijat) prenosi budžetskom korisniku drugog nivoa vlasti su u vidu transfera, a ne u vidu donacije.
Članom 8. Pravilnika o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem (“Službeni glasnik RS”, br. 16/2016, 49/2016, 107/2016, 46/2017, 114/2017, 20/2018, 36/2018, 93/2018, 104/2018, 14/2019, 33/2019, 68/2019 i 84/2019) definisana je klasifikacija izvora finansiranja, odnosno propisano je na kojim izvorima se iskazuju neutrošena sredstva iz ranijih godina, a kako je ovde reč o neutrošenim sredstvima iz prethodne godine i to o transfernim sredstvima dobijenim od Komesarijata za izbeglice, a ne o sredstvima iz donacija, ista se ne mogu planirati na izvoru 15.
Na izvoru 07-Transferi od drugih nivoa vlasti planiraju se prihodi ostvareni od transfera u tekućoj godini, kao i rashodi po tom osnovu u tekućoj godini.
Preneta neutrošena sredstva koja su u prethodnoj godini evidentirana na izvoru 05-Donacije od inostranih zemalja i izvoru 06-Donacije od međunarodnih organizacija, u tekućoj godini se planiraju na izvoru 15-Neutrošena sredstva donacija iz prethodnih godina.