Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeAko u Odluci o naknadama za koriscenje javnih povrsina stoji da se plaća za svaki ceo i započeti m² da li to znaci da ako je zauzeta javna površina 1,30m² da se obračun vrši za 2m²?
Ako u Odluci o naknadama za koriscenje javnih povrsina stoji da se plaća za svaki ceo i započeti m², to znači da se za započeti metar plaća za ceo taj metar, odnosno, ako je zauzeta javna površina 1,30m² obračun se vrši za 2m².
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Poreski obveznik je podneo ppi-1 i u Prilogu-1 iskazao umanjenje za zemljiste pod objektom, sada podnosi i izmenu poreza, jer je objekat porušen. Šta se radi kada je iskazano umanjenje u ppi-1 za celu 2019. godinu, tj. kako se postupa u tom slučaju kod izmene poreza?
Zakonom o porezima na imovinu, članom 33. stav 5., propisano je da promene u toku poreske godine od značaja za visinu obaveze po osnovu poreza an imovinu ne utiču na utvrđivanje poreske obaveze za tu godinu istom obvezniku, osim u slučaju iz člana 12. stav 3. ovog zakona.
Član 12. stav 3. Zakona o porezima na imovinu propisuje da se poresko oslobođenje iz stava 1. tač. 2-11, tač. 13 i 14 i stava 2. ovog člana ne primenjuju na nepokretnsoti koje se trajno daju drugim licima radi ostvarivanja prihoda.
S obzirom da rušenje objekta nije promena u smislu člana 12. stav 3. (davanje u zakup), smatramo da poresko oslobođenje za zemljište pod objektom (koji je porušen u toku godine), ostaje do kraja godine i to se ne prijavljuje u poreskoj prijavi PPI-1 kojom se prijavljuje prestanak poreske obaveze za objekat od dana rušenja
Znači, na zemljištu (pod objektom), nije došlo do promena koje bi trebalo prijaviti kao izmenu poreske obaveze u toku godine.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kod upisa hipoteka u svim modelima stoji iznos na koji se upiše hipoteka, a kasnije kod slučajeva prodaje imovine kupcu dolazi do razlika u kamati. Da li u modelu upisa hipoteka može da se navede iznos i doda rečenica "sa pripadajućom zateznom kamatom do dana izmirenja ukupne poreske obaveze" kako bi se prevazišli ovakvi problemi?
U rešenju o upisu hipoteke navodi se tačan iznos duga i kamate koji se obezbeđuje upisom hipoteke.
ZPPPA polazi od toga da će se dug po hipoteci naplatiti prodajom nepokretnosti, čime će se, ako je vrednsot nepokretnsoti veća od iznosa duga, namiriti ukupna dugovanja tog obveznika, a tek višak preko toga,odnosno razlika se vraća poreskom obvezniku.
S obzirom da nije precizno uređeno šta se sve može navesti u rešenju o upisu hipoteke, smatramo da može da se pokuša da se u rešenju navede da se na iznos duga koji se obezbeđuje hipotekom obračunava zakonom propisana kamata, u skladu sa članom 75. ZPPPA, pri čemu nemamo saznanja da li će takvo rešenje Katastar prihvatiti.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kod poreskog obveznika uoisana je hipoteka na određen iznos, a potom je taj poreski obveznik prodao nepokretnost na kojoj postoji upisana hipoteku kupcu. U međuvremenuje narastao dug zbog kamate. Kada se može izdati brisovna dozvola? Kada je dug na nuli na kartici poreskog obveznika ili kada kupac plati iznos na koji je upisana hipoteka?
Pre svega, krivična odgovornost obveznika je što je prodao nepokretnost na kojoj ste vi uspostavili hipoteku u postupku prinudne naplate, jer je obveznik imao zabranu raspolaganja predmetom prinudne naplate od dana popisa nepokretnosti (član 105. ZPPPA). Takođe se i rešenjem kojim se upisuje založno pravo zabranjuje poreskom obvezniku da raspolaže predmetima prinudne naplate, na kojima je hipoteka uspostavljena (član 88. ZPPPA). Smatramo da o tome treba obavestiti Poresku policiju (treba dostaviti dopis sa kompletnom dokumentacijom, da oni preduzmu mere iz svoje nadležnosti).
Članom 86. ZPPPA propisano je da se radi obezbeđenja poreskog potraživanja u prinudnoj naplati poreza na stvarima, odnosno imovinskim pravima poreskog obveznika, ustanovljava zakonsko založno pravo u korist poreskog poverioca. Poreski poverilac je jedinica lokalne samouprave - za izvorne javne prihode koje utvrđuje, naplaćuje i kontroliše u javnopravnom odnosu. Zaloga traje do namirenja poreskog duga ili poništenja poreskog rešenja.
Članom 80. ZPPPA propisano je da se postupak prinudne naplate obustavlja ako poreski obveznik naknadno plati dugovanu oabvezu, uključujući nastale troškove i iznos uvećanja poreskog duga. U tom slučaju založno pravo prestaje, u skladu sa ovim zakonom, mere unovčavanja se ukidaju I imovina vraća poreskom obvezniku.
Članom 91. ZPPPA propisano je da poreski organ, u roku od dva dana od dana namirenja poreske obaveze, podnosi zahtev za brisanje hipoteke. U istom roku se obaveštava i poreski obveznik o prestanku važenja rešenja o prinudnoj naplati poreza.
Prema tome, hipoteka na nepokretnosti je upisana na određeni iznos, na osnovu rešenja o prinudnoj naplati i kada taj iznos duga bude naplaćen, smatramo da postoji osnov za podnošenje zahteva za brisanje hipoteke.
Smatramo da ZPPPA nije propisano da se poreska obaveza koja nije obuhvaćena hipotekom (jer je nastala nakon opomene, odnosno rešenja o prinudnoj naplati) može naplaćivati po osnovu hipoteke koja ne obuhvata i taj dug. Za taj deo duga trebalo bi preduzeti mere naplate, odnosno izdati opomenu i rešenje o prinudnoj naplati.
Znači, po našem mišljenju ne postoji pravni osnov kao uslov da se za brisanje hipoteke zahteva plaćanje celokupnog duga na kartici, mada to se može pokušati usmeno, ukoliko obveznik na to pristane.
Napominjemo da je u ZPPPA propisano u članu 93. da u slučaju kada se u postupku prinudne naplate proda nepokretnost po ceni većoj od iznosa poreske obaveze, tada se razlika vraća poreskom obvezniku u roku od 30 dana, pri čemu ako obvezniku u tih 30 dana dospe nova poreska obaveza koja nije plaćena, razlika se koristi za namirenje te obaveze.
Dakle, samo je uslov za povraćaj sredstava, da su plaćene sve dospele obaveze do dana povraćaja, što pored iznosa iz rešenja o prinudnoj naplati podrazumeva i sve u međuvremenu dospele neizmirene obaveze, a što je u skladu sa članom 70. ZPPPA, da se povraćaj vrši ako nema dospelih obaveza po drugom osnovu.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Radi se o adresnom šifarniku i nazivima ulica. Na osnovu čega se unosi ime ulice u adresni šifarnik? Na osnovu odluke skupštine opštine o dodeli naziva ulice ili nekog drugog akta? Katastar je nadležan samo za dodelu kućnih brojeva, a ne i za nazive ulica. Da li LPA ima pravni osnov da promeni ime ulice u šifarniku na osnovu podataka Pošte jer su njihovi podaci dosta ažurni? Pojedini upravnici zdrada su menjali oznake kućnih brojeva i dodelili nove, a MUP je menjao o trošku države te podatke u ličnim kartama građana. Na osnovu kog dokumenta se to menja?
U skladu sa Uredbom o adresnom registru ("Sl. glasnik RS", br. 63/2017), nazivi ulica i trgova utvrđuju se odlukom jedinice lokalne samouprave.
U tom smislu i Pošta koja ima svoj adresni registar, treba da ima naziv ulice u skladu sa odlukom svake jedinice lokalne samouprave.
Ažuriranje pdoataka u sistemu LPA može se vršiti u skladu sa podacima Pošte ako se u aplikaciji koristi njihov adresni registar.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.