Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKada je u pitanju sastavljanje izveštaja o učinku programa/programske aktivnosti, ko treba da sastavi izveštaj o poslovima održavanja puteva i ulica (godišnji i polugodišnji)?
Prema Uputstvu za praćenje i izveštavanje o učinku programa preporučuje se formiranje radne grupe za izveštavanje o učinku. Takođe, to uputstvo predlaže da oni koji budu imenovani za sastavljanje izveštaja (koordinatori, odgovorna lica i analitičari) ujedno budu imenovani i za fazu planiranja pojedinih programa, programskih aktivnosti i projekata. Iz toga proizilazi, da izvestioci treba da budu oni koji su podneli finansijski plan za održavanje lokalnih puteva i ulica. Sa jedne strane, delove ovog izveštaja treba da pripremi JKP ukoliko su mu poverena javna ovlašćenja-upravljača puta, a konačan izveštaj sastavlja nadležni direktni korisnik uprave (u zavisnosti od organizacione strukture, najčešće organizaciona jedinica zadužena za poslove inspekcijskog nadzora – inspektor za poslove saobraćaja i puteva, inspektor za drumski saobraćaj) u skladu sa principom izveštavanja „odozdo, nagore“.
Sa aspekta planiranja kapitalnih izdataka i sprovođenja procesa izbora kapitalnog projekta, odnosno njegove ukupne projektantske vrednosti, a u skladu sa Uredbom o sadržini, načinu pripreme i ocene, kao i praćenju sprovođenja i izveštavanju o realizaciji kapitalnih projekata (u daljem tekstu Uredba), koji je tretman izgradnje kanalizacione mreže i prečistača otpadnih voda? Da li se oni smatraju povezanim projektom i/ili kao jedan projekat, koji se ne sme „cepati“, odnosno kako treba tretirati pitanje eksproprijacije zemljišta za potrebe navedene izgradnje (ukoliko je to potrebno)?
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, cevovod, crpne stanice (i ostala neophodne oprema), predstavljaju tehnološku celinu koja jedno kada je izgrađena potpuno, obezbeđuje ostvarenje navedenog cilja. Otuda ovi izlazni rezultati predstavljaju jedan projekat i kao takav ga treba planirati prema Uredbi o sadržini, načinu pripreme i ocene, kao i praćenju sprovođenja i izveštavanju o realizaciji kapitalnih projekata (u daljem tekstu Uredba) i Pravilniku o sadržini, rokovima i postupku dostavljanja investicione dokumentacije za kapitalne projekte.
Uporište za ovu tvrdnju nalazimo odredbama Zakona o vodama koji u članu 3. stav 1, tačka 34 kaže „javna kanalizacija jeste skup tehničko-sanitarnih objekata i mera, kojima se obezbeđuje neprekidno i sistematsko sakupljanje, odvođenje, prečišćavanje i ispuštanje otpadnih i atmosferskih voda naselja i privrede u odgovarajuće prijemnike-recipijente”.
Takođe, eksproprijacija zemljišta za pomenutu namenu je sastavni deo projekta, to jest ulazi u investicionu fazu (član 25. Uredbe).