Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeTuristička organizacija kao indirektni korisnik budžeta zakljucila je sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija o Ugovor o realizaciji projekta izgradnje određenog turistikog kompleksa na teritoriji opštine i pristupnog puta do turističkog kompleksa. S obzirom da je u pitanju kapitalni projekat, i da izdatke treba planirati u okviru konta 511 - Zgrade i građevinski objekti, na koji način postupiti prilikom planiranja imajući u vidu da je Turistička organizacija potpisnik ugovora, a da kod indirektnih korisnika ne treba planirati izdatke na kontu 511. Da li navedeni projekat treba plnirati na razdelu Opštinske uprave kao nadležnog direktnog korisnika, bez obzira ko je potpisnik ugovora o finansiranju? Izgradnja je planirana na parcelama koje su u vlasništvu opštine, a takođe opština treba da obezbedi i svoje učešće u realizaciji predmetnog projekta, što je trenutno moguće izvesti jedino rebalansnom budžeta.
Članom 2. tačka 3) Zakona o budžetskom sistemu Zakonom o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019 i 149/2020) definisano je da finansijski plan jeste akt direktnog ili indirektnog korisnika budžetskih sredstava, izrađen na osnovu uputstva za pripremu budžeta, u skladu sa smernicama za izradu srednjoročnih planova i projekcijama srednjoročnog okvira rashoda predviđenih Fiskalnom strategijom, koji sadrži procenu obima prihoda i primanja i obim rashoda i izdataka za period od jedne ili tri godine (kapitalni izdaci iskazuju se za tri godine).
Shodno navedenoj definiciji, može se zaključiti da se u finansijskom planu indirektnog korisnika mogu planirati izdaci na kontu 511-Zgrade i građevinski objekti, odnosno u konkretnom slučaju, mogu se planirati kapitalni izdaci u okviru finansijskog plana Turističke organizacije kao indirektnog korisnika budžetskih sredstava.
Obzirom da je Turistička organizacija takođe i potpisnik ugovora o realizaciji projekta sa nadležnim ministarstvom, sredstva za realizaciju predmetnog projekta potrebno je planirati u Odluci o budžetu u okviru Glave u kojoj su raspoređene aproprijacije ovog indirektnog korisnika, a okviru u Programa 4: Razvoj turizma. Obzirom da će se sredstva za učešće JLS u realizaciji navedenog projekta obezbediti rebalansom budžeta, nov projekat se takođe može uvesti prilikom njegove izrade.
Da li je obveznik koji je bio akontaciono zadužen do 11.12.2019. godine na osnovu Zakona o zaštiti životne sredine i platio prve dve rate akontaciono i prestao da plaća jer je Zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara počeo da se primenjuje 01.03.2019. godine, kada je doneto rešenje za period 01.01.2019. – 28.02.2019. godine, a do tad je obvezniku išla kamata na dospele akontacije koje su ostale nenaplaćene, ima pravo da zahteva da mu se otpiše kamata jer je zakon prestao da važi i smatra da je izmirio svoje obaveze sa dve akontacije.
Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara, članom 276. propisano je:
(1) Pravno lice i preduzetnik koji obavlja aktivnosti koje utiču na životnu sredinu u skladu sa Uredbom o određivanju aktivnosti čije obavljanje utiče na životnu sredinu („Službeni glasnik RS“, br. 109/09 I 8/10) plaća naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine po osnovu obavljanja određenih aktivnosti koje utiču na životnu sredinu u periodu od 1. januara 2019. godine do 1. marta 2019. godine, na osnovu ukupnog iznosa koji je utvrđen za 2018. godinu srazmerno navedenom periodu po osnovu člana 87. stav 3. tač. 1) i 2) Zakona o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS“, br. 135/04, 36/09, 36/09 - dr. zakon, 72/09 - dr. zakon, 43/11 - US, 14/16 i 76/18), u jednakim mesečnim ratama, u roku od 15 dana po isteku meseca za prethodni mesec.
(2) Rešenje o utvrđivanju naknade iz stava 1. ovog člana za period od 1. januara 2019. godine do 1. marta 2019. godine donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave.
Članom 278. stav 2. istog zakona, propisano je da odredbe člana 87. stav 3. tačka 3) i stav 6. Zakona o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS“, br. 135/04, 36/09, 36/09 - dr. zakon, 72/09 - dr. zakon, 43/11 - US, 14/16 i 76/18), kao i akta jedinica lokalne samouprave koja su doneta na osnovu člana 87. Zakona o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS“, br. 135/04, 36/09, 36/09 - dr. zakon, 72/09 - dr. zakon, 43/11 - US, 14/16 i 76/18) prestaju da važe 1. marta 2019. godine.
Uzimajući u obzir navedene odredbe, proizilazi da je odluka skupštine jedinice lokalne samouprave kojom je bilo propisano plaćanje akontacionih obaveza po osnovu naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine, prestala da važi 1. marta 2019 godine.
To, po našem mišljenju znači da nema osnova da se obvezniku naknade, primenom te odluke utvrđuju privremene akontacije za period nakon 1. marta 2019. godine.
Tekst rešenja o utvrđivanju naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za 2018. godinu, u kom je navedeno da obveznik plaća akontacione obaveze do donošenja rešenja za 2019. godinu proistekao je iz odredbi odluke JLS kojom je uređena naknada za zaštitu i unapređivanje životne sredine za određeni period, a koja je doneta krajem 2017. godine, kada Zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara nije bio donet. Odredbe odluke JLS se u tom smislu moraju uskladiti sa zakonskim odredbama koje se primenjuju u 2019. godini, odnosno sama ta odluka prestaje da važi 1. marta 2019. godine i nakon tog datuma se njene odredbe o plaćanju akontacija do donošenja rešenja ne mogu primenjivati.
U skladu sa navedenim, po našem mišljenju, zahtev obveznika za otpis neosnovano obračunate kamate treba uvažiti i izvršiti otpis kamate na privremene akontacije koje su evidentirane u poreskom računovodstvu suprotno navedenim odredbama Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara.
Kako prilikom strateškog planiranja pomiriti vezu realnog i razvojnog?
Ovo će prevashodno zavisiti od političke volje ali i veštine upravljanja procesom. Ono što je iskustvo do sada je da je aspekt nerealnog planiranja bio problematičniji, ali ostaje i pitanje koliko su i sami planovi bili razvojni, a ne šablonizovani ili orijentisani samo na sadašnje probleme i izazove (umesto na one koji predstoje). Najbolje iskustvo u usklađivanju realnih i razvojnih aspekata proizaći će iz posmatranja procesa i prakse, pri čemu novi planski sistem stavlja naglasak na obavezno povezivanje sa finansijskim okvirom za svaki planski dokument (aspekt realističnog planiranja) i ostavlja mogućnosti za periodično razmatranje i revidiranje po potrebi samih planskih dokumenata kako bi se učinili realističnijim. To znači da praćenje i izveštavanje može da rezultira adaptiranjem planskih dokumenata tako da oni budu: a) manje ambiciozni, u slučaju da se konstatuje nedostatak sredstava/resursa za implementaciju; ili b) ambiciozniji, u slučaju da se ispostavi da ima više raspoloživih resursa i da se dodatne aktivnosti/mere mogu uvesti u planski okvir.
Kada će biti urađen Plan razvoja na nacionalnom nivou?
U ovom trenutku nije poznato kada će biti izrađen Plan razvoja Republike Srbije. Međutim, iako još uvek nije izrađen ovaj dokument razvojnog planiranja na nacionalnom nivou, JLS ne treba da čekaju na izradu istog kao preduslov za izradu svojih Planova razvoja, jer je nužno da same na bazi sopstvene prioritizacije i dostupnih sektorskih dokumenata (nacionalnih strategija i sl.) pripremaju svoje krovne dokumente razvojnog planiranja i na bazi toga planiraju dalje i svoje budžete, vrše prioritizaciju projekata i opredeljuju se za konkurisanje za fondove razvojnih partnera (EU i drugih).
Kako se radi analiza rodne ravnopravnosti u okviru socio-ekonomske analize?
Za sada je savet da u onim razvojnim oblastima za koje je u konkretnoj JLS od posebnog značaja upravo rodna perspektiva, na osnovu dostupnih podataka i statistike, JLS nastoje da sagledaju razmere problema i argumentuju moguće pravce rešavanja u cilju osiguravanja unapređenja položaja žena i muškaraca (devojčica i dečaka) u okviru konkretnih javnih politika. Imajući u vidu da ovi dodatni aspekti analiza sa stanovišta rodne ravnopravnosti zahtevaju dodatne resurse i iskustva, savet je da se one pažljivo planiraju i kroz finansiranje/budžete JLS, i da se primenjuje postepeni pristup (ne za sve oblasti nadležnosti odjednom). Posebno ukazujemo da mogu biti korisni pristupi koji se primenjuju u procesu rodno odgovornog budžetiranja, a koji svakako utiču i na planiranje i restrukturiranje prihoda i rashoda u JLS čime se prenose i na efektivnu primenu rodne ravnopravnosti kroz različite oblasti nadležnosti JLS. Određene informacije u ovom pogledu dostupne su u okviru instrukcija SKGO za rodno odgovorno budžetiranje na lokalu uz dodatnu napomenu da je najnovijim izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu rok za primenu rodno odgovornog budžetiranja pomeren na 2024. godinu).
Najavljujemo i da SKGO radi na Uputstvu za rodnu analizu budžeta koje će u 2021. godini biti dostupno svim JLS i svakako delimično primenljivo i na rodnu analizu u procesu izrade Plana razvoja JLS. Takođe, na nacionalnom nivou planirana je izrada testa rodne ravnopravnosti koji bi se primenjivao u procesu izrade propisa, kao i izrada ex post analiza u oblastima relevantnim za rodnu ravnopravnost, te će iskustva u ovom pogledu na nacionalnom nivou biti korisna i za dalje usmeravanje JLS za sagledavanje stanja, potreba i pravaca unapređenja rodne ravnopravnosti u respektivnim oblastima nadležnosti.