Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePredsednik opštine je doneo Rešenje o obrazovanju Komisije za popis nefinansijske pokretne i nepokretne imovine, u koju je, između ostalog, imenovao službenika za imovinsko-pravne i normativno-pravne poslove i rukovodioca Odeljenja za urbanizam, zaštitu životne sredine, imovinsko-pravne i komunalno-stambene poslove. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u Opštinskoj upravi, Internom revizoru i Pravobranilaštvu opštine propisano je, u opisu poslova radnog mesta službenika za imovinsko-pravne i normativno-pravne poslove, između ostalog da "...vodi posebnu evidenciju nepokretnosti u javnoj svojini koje koristi opština u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima;", kao i da "...ustrojava i vodi posebnu evidenciju nepokretnosti u javnoj svojini opštne, dostavlja podatke iz ove evidencije Republičkoj direkciji za imovinu..." itd. Ceneći odredbe člana 7. Pravilnika o načinu i rokovima vršenja popisa imovine i obaveza korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, da li je imenovanje službenika za imovinsko-pravne i normativno-pravne poslove i rukovodioca Odeljenja za urbanizam, zaštitu životne sredine, imovinsko-pravne i komunalno-stambene poslove Opštinske uprave u ovu Komisiju u skladu sa propisima?
Članom 7. Pravilnika o načinu i rokovima vršenja popisa imovine i obaveza korisnika budžetskih sredstava RS i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, propisano je da predsednik i članovi popisne komisije i njihovi zamenici ne mogu biti lica koja su odgovorna za rukovanje imovinom koja se popisuje i njihovi neposredni rukovodioci, kao ni lica koja vode analitičku evidenciju te imovine.
Direktan korisnik budžetskih sredstva prema Zakonu o budžetskom sistemu jeste lokalna samouprava i njeni organi, odnosno indirektni korisnici su ustanove, JP čiji je osnivač JLS.
Imajući u vidu odredbe pomenutog Pravilnika kao i Zakona o budžetskom sistemu postavlja se pitanje da li lice koje je sistematizovano na radno mesto i čiji je opis posla "da vodi posebnu evidenciju imovine koju koristi opština" kao i da "ustrojava evidenciju imovine i šalje podatke u Registar Republičke direkcije za imovinu može biti član Komisije za popis imovine, mišljenja smo da član Komisije ne može biti lice koje je istovremeno zaduženo da vodi analitičku evidenciju imovine i koje je nadležno da rukuje imovinom opštine, te da je stoga potrebno izmeniti Rešenje o formiranju komisije i posao popisa imovine poveriti nekom drugom licu koje je zaposleno u lokalnoj samoupravi, a ne radi na poslovima koji isključuju mogućnost članstva u Komisiji.
Smisao popisa imovine jeste da se na jedan transparentan, nepristrasan i stručan način popiše imovina, tako da ako bi u postupku popisa učestvovala lica koja su zadužena za evidenciju ili rukovanje imovinom, narušila bi se osnovna načela popisa imovine.
Sprovedena je eksproprijacija za postavljanje gasovoda, gde postoji po 15 suvlasnika i Republika Srbija (zemljište koje je vraćeno u postupku restitucije), pa se dešava da sama cev prođe samo kroz deo zemljišta koje zahvata recimo 5 suvlasnika, ali na papiru, i ostalih 10 imaju pravo na naknadu. Da li pravo na naknadu imaju svi suvlasnici?
Da, svi suvlasnici koji su upisani u list nepokretnosti imaju pravo na naknadu srazmerno svom suvlasničkom udelu, ako je predmet eksproprijacija parcela u suvlasništvu više fizičkih ili pravnih lica.
Da li u predlogu mora biti preciziran i objekat ako postoji na parceli ili je dovoljno parcela budući da na izvodu iz lista nepokretnosti se jasno vidi da postoji objekat?
Predlog za eksproprijaciju mora da bude u saglasnosti sa listom nepokretnosti, što znači da treba da se navede i objekat koji se nalazi na toj parceli.
Kakav je stav u pogledu žalbi kada rešenja o promeni namene nisu pravosnažna, a doneto rešenje o eksproprijaciji i zemljište označeno kao građevinsko što i jeste povoljnije za sopstvenika nepokretnosti?
Zemljište postaje građevinsko danom stupanja na snagu planskog dokumenta bez obzira što nadležni organ za upis nepokretnosti i pravima na njima nije sproveo promenu u javnoj evidenciji, saglasno članu 83. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji. To znači da je u ovom slučaju organ pravilno ožalbenim rešenjem izvršio eksproprijaciju građevinskog zemljišta bez obzira što rešenje o promeni namene tog zemljišta nije postalo pravnosnažno.
Da li je ispravno licima sa prebivalištem u inostranstvu zbog hitnosti postupka postaviti privremenog zastupnika bez pokušaja pozivanja?
Ako nije moguće zbog hitnosti postupka eksproprijacije pozvati-obavestiti lica koja se nalaze u inostranstvu na način propisan odredbama 68. i 69. ZUP-a, postavljanje privremenog zastupnika jeste pravilno postupanje u takvim situacijama.