Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li u skladu sa Zakonom o javnoj svojini može da se prenese ostalo neplodno zemljište i poljoprivredno za koje se Ministarstvo poljoprivrede izjasnilo da faktički nije poljoprivredno jer se nalazi u građevinskom reonu iz javne svojine RS u javnu svojinu opštine? Takođe, Republička direkcija za imovinu se izjasnila da je nadležna samo za prenos upisanog građevinskog zemljišta. Šta raditi u tom slučaju?
U konkretnom slučaju radi se o poljoprivrednom zemljištu u građevinskom reonu sela što je određeno Prostornim planom. Na ovom zemljištu se planira izgradnja javnog objekta - postrojenja za preradu otpadnih voda. Ne postoji planski dokument nižeg reda koji bi utvrdio namenu tog zemljišta. Ovo zemljište nije obuhvaćeno Godišnjim programom zapštite i unapređenja poljoprivrednog zemljišta odnosno isto se ne može davati u zakup ili na korišćenje trećim licima u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, tako da Ministartvo za poljoprivred nije nadležno za davanje bilo kakvih saglasnosti ili za raspolaganje ovim zemljištem.
Iz tih razloga, imajući u vidu ono što je navedeno u obaveštenju Ministarstva poljoprivrede od 08.04.2021.godine, koje je dostavljeno SKGO, a naročito činjenicu da je nalazom poljoprivrednog inspektora da se predmetno zemljište faktički ne koristi u poljoprivredne svrhe, potrebno je obratiti se Vladi RS preko Republičke direkcije za imovinu i pokrenuti postupak za pribavljanje predmetnog zemljišta u javnu svojinu opštine.
Radi se o situaciji gde je stranka uredno primila zahtev za izjašnjenje o predlogu za eksproprijaciju, ali se nije izjasnila u zakonskom roku, a nakon toga doneto je rešenje o eksproprijaciji koje je pokušano da se dostavi stranci u postupku, ali se povratnica vratila organu sa naznakom da je primalac preminuo. Da li se u tom slučaju postupak može nastaviti?
Smatramo da može, tako što će organ proveriti da li je imenovani imao zakonske naslednike i da li su doneta rešenja o ostavini u kom slučaju bi rešenja dostavili njima, ili će u suprotnom postaviti privremenog zastupnika dok se ne pojave zakonski naslednici.
Da li postoje specifičnosti u vezi sa sprovođenjem postupka eksproprijacije i postupka utvrđivanja naknade kada je na parceli koja je predmet eksproprijacije upisano lice kao držalac?
Postupak eksproprijacije i utvrđivanja naknade se sprovodi samo prema upisanom vlasniku, a ne prema držaocu, što je i stav Upravnog suda zauzet u velikom broju presuda.
Kako se sprovodi postupak obaveštavanja radi usmene javne rasprave ukoliko su suvlasnici nepokretnosti na parceli koja je predmet eksproprijacije svi u inostranstvu?
Postavlja se Punomoćnik za prijem obaveštenja shodno čl. 69. st. 2. Zakona o opštem upravnom postupku, a eventualno u smislu čl. 48. st. 3. ZUP-a može im se postaviti privremeni zastupnik ako radnja ne trpi odlaganje, a stranka i njen zakonski zastupnik ovlašćeni predstavnik ili punomoćnik ne mogu biti blagovremeno pozvani da prisustvuju radnji, odnosno u ovom slučaju usmenoj javnoj raspravi.
Da li je pravno lice koje je steklo pravo svojine na objektima drugog pravnog lica teretnim pravnim poslom 2007. godine putem javne prodaje, nakon stečaja istog i sada nema upisano pravo korišćenja na zemljištu, obveznik konverzije pred organom opštine ili pred RGZ, odnosno da li se primenjuje Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine ili Zakon o planiranju i izgradnji?
Mišljenja smo da ovo lice ne spada u krug lica iz člana 1. st. 2. Zakona o konverziji i da svoje pravo na pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine može da ostvari po Zakonu o planiranju i izgradnji, pred katastrom (RGZ-SKN).