Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKako postupiti, u slučaju kada je podnet zahtev za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine uz naknadu, a pri tom stranka je podnela kao dokaz rešenje kojim joj se dodeljuje neizgrađeno građevinsko zemljište iz 1968. godine i pružila dokaz o uplati naknade u vidu ustupljenog zemljišta i uređenja zemljišta u skladu sa tim rešenjem?
S obzirom da je stranka dostavila navedeno rešenje koje predstavlja osnov sticanja i dokaz o uplati naknade, treba od nje tražiti ukoliko nije dostavila nalaz veštaka ekonomsko-finansijske struke o revalorizaciji troškova pribavljanja, a potom u skladu sa čl. 7. Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu, utvrditi pravo korišćenja i odrediti iznos naknade koja se utvrđuje tako što se od tržišne vrednosti predmetne parcele oduzme revalorizovana vrednost isplaćenog iznosa naknade o čemu je stranka pružila dokaz.
Kako treba da postupi prvostepeni organ kada je u pitanju susvojina, a jedan suvlasnik istakne zahtev za eksproprijaciju preostalog dela nepokretnosti, a ostali suvlasnici su preminuli?
Kako zahtev za eksproprijaciju preostalog dela nepokretnosti moraju podneti svi suvlasnici u ovom slučaju organ je u obavezi da proveri da li preminuli suvlasnici imaju zakonske naslednike i da li su pokrenuti i okončani ostavinski postupci pa u zavisnosti od toga da oceni da li će prekinuti postupak dok se ne okonča ostavina ili nastaviti ukoliko je ostavinski postupak okončan.
Stranka traži od opštine da joj se isplati naknada za faktičku eksproprijaciju parcele na kojoj je prema tvrdnji stranke pre više decenija izgrađena ulica. Da li je taj zahtev prema lokalnoj samoupravi opravdan, s obzirom na okolnost da na parceli nije izgrađena ulica već državni put IIa reda koji inače prema odredbama Zakona o putevima nije u svojini jedinice lokalne samouprave, a inače predmetni državni put ni do današnjeg dana nije upisan u javne knjige, već se parcela kod katastra tretira kao neizgrađeno zemljište? S druge strane, da li stranci pripada naknada za celu površinu zemljišta ili samo za taj deo na kojem je izgrađen državni put IIa reda?
Naknadu za faktičku eksproprijaciju određuje nadležni sud i to rešenje je osnov za isplatu naknade. To znači da stranku treba uputiti da se obrati nadležnom sudu koji će doneti rešenje i istim obavezati bilo jedinicu lokalne samouprave ili korisnika eksproprijacije da istu isplati. Površinu parcele koja je zauzeta i obveznika plaćanja naknade odrediće sud.
Kako upisati objekat (vodovod) koji je izgrađen na više katastarskih parcela i u dve katastarske opštine?
Pravila upisa sadržana su u Zakonu o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova i u Praivlniku o katastarskom premeru. Potrebno je geodetski snimiti svaku deonicu vodovoda u okviru jedne katastarske opštine i preko ovlašćene geodetske organizacije podneti zahtev RGZ nadležnoj Službi za katastar nepokretnosti za evidentiranje u katastru vodova.
Dobijeno je rešenje Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, kojim se odbija zahtev za zaštitu prava, koji je podnesen pre isteka roka za podnošenje ponuda. Da li naručilac treba da objavi Rešenje Republičke komisije za zaštitu prava na Portal i koliko se produžava rok za podnošenje ponuda, nema nikakvih izmena konkursne dokumentacije?
Zakonom o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 91/19; u daljem tekstu: ZJN) nije propisano za koliko je naručilac dužan da produži rok za podnošenje ponuda posle donošenja rešenja o odbijanju zahteva za zaštitu prava od strane Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.
Naručilac ima diskreciono pravo da odredi dodatni primereni rok za podnošenje ponuda. Svakako su istekli rokovi za osporavanje sadržine konkursne dokumentacije i podnošenje zahteva na istu, te ni o tom segmentu ne treba voditi računa u ovoj fazi.
Svakako je obaveza da se produži rok za podnošenje ponuda i da se obaveste svi učesnici u postupku o donetoj odluci Republičke komisije, u smislu člana 227. stav 6. ZJN. To se može učiniti putem dokumenta koji se kreira na samom Portalu javnih nabavki.
Naime, u kartici predmeta javne nabavke, u delu „Procesi“ u padajućem meniju odabira se „Ispravka postupka“, te se na odgovarajućem mestu označava da se nastavlja postupak koji je zadržan nakon podnetog zahteva za zaštitu prava, kao i da se menja osnovni oglas i konkursna dokumentacija, budući da je rok za podnošenje ponuda sastavni deo svih tih delova dokumentacije o nabavci. Vrši se izmena roka za podnošenje ponuda i navodi se da naručilac nastavlja postupak javne nabavke nakon donošenja rešenja Republičke komisije kojim je odbijen podneti zahtev za zaštitu prava, na odgovarajućem mestu na Portalu. Biće kreiran tekst „Ispravka-obaveštenje o izmenama ili dodatnim informacijama“ kao poseban dokument koji se zatim objavljuje na Portalu javnih nabavki. Na osnovu tog dokumenta svi zainteresovani privredni subjekti će videti novi rok za podnošenja ponuda, kao i da je razlog produženja doneta odluka Republičke komisije kojom je odbijen zahtev za zaštitu prava.
Dakle, naručilac obaveštava sve učesnike u postupku o donetoj odluci Republičke komisije na napred opisani način, ali ne objavljuje rešenje Republičke komisije - to je obaveza Republičke komisije, koja, nakon dostavljanja strankama, objavljuje doneto rešenje na Portalu javnih nabavki i svojoj internet stranici, u skladu sa odredbom člana 227. stav 5. ZJN.