Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeMožete li da objavite forme rešenja koja se donose u slučajevima relativne i apsolutne zastarelosti kao i vanbilanskog poreskog računovodstva. Da li se zastarela potraživanja koja se odnose na obe vrste zastarelosti knjiže kroz aplikaciju vanbilansnog poreskog računovodstva? Na koji način se obračunava kamata na iznos za koji je utvrđeno da je zastareo a poreskom obvezniku je na osnovu Zakona o uslovnom otpisu kamate i mirovanja poreskog duga iz 2012. godine otpisana celokupna kamata koja je ušla u mirovanje na dan 31.10.2012.godine?
ZPPPA u članu 163a propisuje da se u vanbilansnom poreskom računovodstvu vode neplaćene poreske obaveze:
Neplaćene poreske obaveze iz stava 1. ovog člana vode se po poreskom obvezniku i iznosima dugovanog poreza i kamate po pojedinačnim uplatnim računima javnih prihoda.
Poreski organ po službenoj dužnosti neplaćene obaveze iz stava 1. ovog člana prenosi iz poreskog računovodstva u vanbilansno poresko računovodstvo po saznanju o brisanju iz propisanog registra, po donošenju rešenja o utvrđivanju spornih i dubioznih potraživanja, odnosno po podnetoj prijavi potraživanja u stečajnom postupku.
Sadržinu, postupak i način vođenja vanbilansnog poreskog računovodstva, uključujući i način vođenja spornih i dubioznih potraživanja, bliže uređuje ministar aktom iz člana 163. stav 2. ovog zakona.
Napominjemo da su odredbe o vanbilansnom poreskom računovodstvu uvedene u ZPPPA nakon donošenja Pravilnika o poreskom računovodstvu (2011. godine), koji u međuvremenu nije izmenjen niti usaglašen sa novim odredbama ZPPPA. To znači da Pravilnikom o poreskom računovodstvu nije bliže uređena sadržina, postupak i način vođenja vanbilansnog poreskog računovodstva.
Takođe napominjemo da Poreska uprava u svom poreskom računovodstvu još uvek nije uredila vanbilansne evidencije.
Prema navedenim odredbama člana 163a ZPPPA, u vanbilansno poresko računovodstvo se prenose neplaćene poreske obaveze za koje je nastupila zastarelost u skladu sa ZPPPA, što znači da se to odnosi i na apsolutnu i na relativnu zastarelost.
U vezi obračuna kamate za dug za koji je uvrđena zastarelost, a za koji je u skladu za ZUOKMD otpisana kamata u celosti, kamata na dan 1.1.2015. jednaka je nuli, pri čemu je glavni dug revalorizovan, kamatu na dug za koji se utvrđuje zastarelost treba obračunavati od 1.1.2015. godine.
Kod utvrđivanja iznosa za utvrđivanje prestanka poreske obaveze zbog zastarelosti, u svakom konkretnom slučaju treba utvrditi koliko je kamate otpisano, kao i da li je bilo uplata kojima je naplaćen dugovani porez pre zastarelosti.
U nastavku su forme rešenja za zastarelost (relativnu i apsolutnu) i prenos u vanbilansnu evidenciju, koje se mogu prilagoditi potrebama.
APSOLUTNA Zastarelost vanbilansno.docx
RELATIVNA Zastarelost vanbilansno.docx
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Prilikom kontrole poreske prijave PPI-1 i provere osnovice koja je iskazana kao fer vrednost ustanovljeno je da kod nekih obveznika u APR-u u napomenama jasno stoji da: Početno merenje nekretnina, postrojenja i opreme vrši se po nabavnoj vrednosti ili po ceni koštanja. Nekretnine, oprema i postrojenja se iskazuju po fer vrednosti, zasnovanoj na periodičnim procenama vrednosti, koje vrše nezavisni procenitelji. I nigde se ne pominje fer vrednost. Radi se o velikim pravnim licima, svi imaju napomene u APR-u ali kod nekih je lepo navedeno da se nepokretnosti iskazuju po fer vrednosti ,a kod mnogih ne. U velikom broju JLS je utvrđeno je da postoji isti problem – priznati ili ne fer vrednost. Svuda gde se u bilo kom delu napomena koje se tiču nekretnina pominje fer vrednost svi su prihvatili i proknjižili prijave, ali gde se pominje nabavna, a ne i fer vrednost svi su u nedoumici. Čak se nekim obveznicima u napomenama u delu finansija pominje fer vrednost, ali u delu gde su iskazane nekretnine ne. Šta raditi sa takvim obveznicima ?
U napomenama pre svega treba proveriti da li obveznik primenjuje pune MSFI, što uvek piše na samom početku Napomena. To je prvi uslov da bi se za 2019. godinu mogla priznati fer vrednost kao poreska osnovica.
Dalje se proverava kako je izvršeno vrednovanje nekretnina. Uočeno je da su Napomene ponekad nejasne i da se ne može uvek nedvosmisleno utvrditi da li obveznik ima pravo na fer vrednost kao poresku osnovicu.
Naše mišljenje je da u slučajevima kada se u Napomenama ne pominje jasno da se nekretnine nakon početnog merenja vrednuju po fer, odnosno revalorizovanoj vrednosti, tada treba pozvati obveznika u poresku kontrolu i od obveznika tražiti dokaze kako se vrednuju neketnine u poslovnim knjigama.
Ističemo da obveznik koji vodi poslovne knjige primenom MRS i punih MSFI može da svojim računovodstvenim politikama opredeli da li će nekretnine i investicione nekretnine vrednovati po nabavnoj vrednosti (ceni koštanja) ili po fer vrednosti (revalorizovanoj), tako da su usvojene računovodsvene politike osnov, što bi trebalo jasno da bude navedeno u Napomenama uz finansijske izveštaje.
Misljenje Ministarstva finansija o fer vrednosti kod MSFI.docx
U vezi navoda da se u Napomenama pojavljuje u delu finansija fer vrednost, napominjemo da to nije od uticaja na vrednovanje nekretnina po fer vrednosti.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Prilikom inspekcijskog nadzora utvrđeno je da poreski obveznik poseduje betonjerku koja je postavljena u dvorištu firme. Vodi se u poslovnim knjigama kao osnovno sredstvo. Postavljena je na nosačima koji su deo betonskog temelja. Obveznik naglašava da se betonjerka može iznajmiti i seliti na druga gradilišta. Da li je betonjerka predmet oporezivanja?
Prema odredbi člana 2. tačka 22) Zakona o planiranju i izgradnji, objekat jeste građevina spojena sa tlom, koja predstavlja fizičku, funkcionalnu, tehničko-tehnološku ili biotehničku celinu (zgrade svih vrsta, saobraćajni, vodoprivredni i energetski objekti, objekti infrastrukture elektronskih komunikacija − kablovska kanalizacija, objekti komunalne infrastrukture, priključak na elektroenergetsku mrežu, industrijski, vodoprivredni i drugi privredni objekti, objekti sporta i rekreacije, groblja, skloništa i sl.) koji može biti podzemni ili nadzemni.
Ukoliko je betonjerka izgrađena tako da je inkorporisana u betoniranoj podlozi − temelju inkorporisanom u zemljištu, pa se ne može premeštati sa mesta na mesto bez oštećenja njegove suštine, predmet je oporezivanja porezom na imovinu.
Međutim, ako je betonjerka samo postavljena na betonirani temelj i nije inkorporisana u betoniranoj podlozi, pa se može premeštati bez oštećenja njene suštine, tada je to pokretna stvar i ne oporezuje se porezom na imovinu.
U poslovnim knjigama poreskog obveznika osnovna sredstva se razvrstavaju u nepokretnsoti, postrojenja i opremu, pa se i na taj način može proveriti u koju vrstu je predmetna betonjerka evidentirana.
U nastavku mišljenja Ministarstva finansija:
BILTEN 1_2016, mišljenje broj 9.pdf
BILTEN 4_2014, mišljenje broj 6.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Zbog sve većeg broja zahteva poreskih obveznika koji traže izlazak "terenske kontole" radi utvrđivanja stanja na terenu, pritom pozivajući se na član 6a Zakona o porezima na imovinu stav 2., molimo za mišljenje i uputstvo kako dalje postupati?
Kod razvrastavanja u odgovarajuće nepokretnosti, objekat koji je jedinstvena celina mešovitog karaktera razvrstava se u odgovarajuću grupu nepokretnosti prema pretežnoj nameni. Na primer, ako u okviru kuće koja je namenjena i služi za stanovanje, jedna od prostorija služi za obavljanje poslovne delatnosti, a čini jedinstvenu celinu sa prostorijama namenjenim za stanovanje (kao pretežnoj nameni te kuće) i kao takva ne može biti samostalan predmet pravnog prometa, taj objekat (uključujući i prostoriju koja se koristi za obavljanje poslovne delatnosti) razvrstava se u grupu - kuće za stanovanje.
Ako objekat čini više posebnih celina koje se mogu svrstati u različite grupe odgovarajućih nepokretnosti, svaka posebna celina u okviru objekta se razvrstava u odgovarajuću grupu nepokretnosti, na primer, ako su u sastavu objekta više posebnih građevinskih celina: stanovi i poslovni prostor (lokali), stanovi se razvrstavaju u grupu-stanovi, a poslovni prostor razvrsatava se u grupu – poslovne zgrade i drugi (nadzemni i podzemni) građevinski objekti koji služe za obavljanje delatnosti.
U konkretnom slučaju, pored fotografija sa lica mesta, od obveznika treba zatražiti i raspoloživu investiciono-tehničku dokumentaciju na osnovu koje je izvršena izgradnja, legalizacija ili uknjižba objekta, u kojoj jasno mora da bude navedeno da li se radi o objektu koji je jedinstvena celina ili o objektu koji sadrži posebne celine.
Mišljenja smo da lokali - poslovni prostor u prizemlju mogu predstavljati posebnu celinu jer ima svoj ulaz i mogao bi biti samostalni predmet prometa. Naravno, tako bi trebalo da bude navedeno i u dokumentaciji.
Za ostale delove stambene zgrade neophodno je proveriti investiciono-tehničku dokumentaciju.
U nastavku je nekoliko mišljenja Ministarstva finansija koja su data na temu razvrstavanja objekata:
BILTEN 6_2019, mišljenje broj 1.pdf
BILTEN 5_2016, mišljenje broj 1.pdf
BILTEN 2_2016, mišljenje broj 3a.pdf
BILTEN 12_2015, mišljenje broj 3.pdf
BILTEN 8_2015, mišljenje broj 4b.pdf
BILTEN 3_2014, mišljenje broj 10.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Obveznik je pravno lice registrovano na teritoriji opštine, ali ne obavlja delatnost, poseduje objekte koji su u lošem stanju (bez prozora i instalacija), samo krov i zidovi. Za porez prijavljuje objekat površine od 472 m2, a pored od ovog ima još ucrtanih objekata od kojih je jedan povrsne 2300m2. Pored intervencije da prijavi sve objekte brani se stavom da je jedina površina od 472 m2 u upotrebnom stanju, a ostali objekti su potpuno razrušeni i neupotrebljivi. Da li je obveznik u obavezi da za oporezivanje prijavi i objekte koji su u lošem stanju, ali na terenu kao takvi postoje?
Pretpostavljamo da se radi o objektima koji su davno stečeni ili izgrađeni i za koje je ranije nastala poreska obaveza, ali su u međuvremenu ruinirani tako da se ne koriste.
Ukoliko je to tako, odnosno ako je poreska obaveza za te objekte nastala, onda ona može prestati samo rušenjem ili otuđenjem objekta.
Znači, dok god objekat ne bude srušen, o čemu treba da postoji dokaz, poreski obveznik je imalac prava svojine na tom objektu.
O tome da na pravo svojine nema uticaja da li se objekat koristi ili ne, da li je ruiniran, postoji više mišljenja Ministarstva finansija, i to:
BILTEN 2_2018, mišljenje broj 1.pdf
BILTEN 4_2015, mišljenje broj 4.pdf
BILTEN 10_2014, mišljenje broj 13.pdf
BILTEN 11_2014, mišljenje broj 4b.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.