Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanje2016. godine zaposleni je imao zvanje „samostalni savetnik“ i bio raspoređen na mesto šefa Odseka u Gradskoj upravi. U oktobru 2017. godine, trajno je premešten na izvršilačko radno mesto, što je u skladu sa članom 112. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, s tim da je problem što su zavnje „samostalni savetnik“ promenili u „savetnik“ što nije u skladu sa članom 113. istog Zakona. Nema nijednu opomenu (ni usmenu ni pimenu), niti disciplinksi postupak pokrenut zbog lakše ili teže povrede radne discipline. To ukidanje zvanja, za posledicu ima drastično smanjenje plate, što nije u skladu sa članovima 38. i 39. Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru („Sl. glasnik RS“, br. 18/16, 108/16, 113/17, 95/18 i 86/19). Koja je procedura da se ispravi ova greška? Da li upravni inspektor može ovo da reši inspekcijskim nadzorom i obraćanjem upravnoj inspekciji?
U skladu sa članom 32. Zakona o zaposlenima u AP i JLS službenik je dužan da prihvati odgovarajuće radno mesto na koje je prema odredbama ovog zakona trajno ili privremeno premešten. Dalje, članom 112. istog zakona predviđeno je da službenik može, zbog potrebe rada, da bude trajno ili privremeno premešten na drugo odgovarajuće radno mesto. Za premeštaj službenika zbog potrebe rada nije potrebna njegova saglasnost.
Pod odgovarajućim radnim mestom smatra se ono radno mesto čiji se poslovi rade u istom zvanju kao poslovi radnog mesta sa koga se službenik premešta i za koje službenik ispunjava sve uslove (član 113).
Član 168. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave uredio je Donošenje novog Pravilnika i promena Pravilnika
U slučaju donošenja novog pravilnika propisano je da se svi službenici raspoređuju na odgovarajuća radna mesta u istom zvanju.
Ako novim pravilnikom neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici raspoređuju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.
U slučaju promene pravilnika, ako neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici premeštaju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.
Ako odgovarajuće radno mesto ne postoji, u slučaju donošenja novog, odnosno promene pravilnika, prekobrojni službenik može, uz njegovu saglasnost, biti raspoređen, odnosno premešten na niže radno mesto koje odgovara njegovoj vrsti i stepenu stručne spreme, odnosno obrazovanja, a ako takvo radno mesto ne postoji, postaje neraspoređen.
Ako se službenik iz stava 4. ovog člana ne saglasi sa raspoređivanjem, odnosno premeštajem rukovodilac donosi rešenje o prestanku radnog odnosa. Službeniku prestaje radni odnos danom konačnosti rešenja o prestanku radnog odnosa.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja o raspoređivanju, odnosno premeštaju i rešenja kojim se utvrđuje da je službenik neraspoređen.
U slučaju donošenja novog, odnosno izmene pravilnika, službenik može biti raspoređen, odnosno premešten na radno mesto u neposredno višem zvanju ako ispunjava uslove za napredovanje iz člana 133e ovog zakona i druge uslove za rad na tom radnom mestu.
U postupku pripreme pravilnika, poslodavac pribavlja mišljenje reprezentativnog sindikata.
U slučaju donošenja novog pravilnika ili njegove izmene, a pre raspoređivanja ili premeštaja službenika na odgovarajuća radna mesta, može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.
Dakle, raspoređivanje službenika u niže zvanje od utvrđenog moguće je samo u slučaju i na način propisan članom 168. Zakona o zaposlenima u AP i JLS.
Imenovano lice od strane osnivača na mestu direktora ustanove podnosi ostavku pre isteka mandat iz ličnih razloga. Pre imenovanja nije imao radni odnos u ustanovi. Da li nakon razrešenja od strane osnivača može ostati u radnom odnosu još mesec dana?
Ono što je zajedničko za sve ustanove je da se u radno-pravnom smislu primenjuje Zakon o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje). Odredbe navedenog zakona, naravno, ne sadrže odredbu kojom se daje mogućnost da imenovano lice nakon razrešenja ostaje u radnom odnosu u ustanovi na neodređeno ili određeno vreme.
Članom 39. Zakona o kulturi ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 13/2016, 30/2016 - ispr. i 6/2020) se navodi da dužnost direktora ustanove prestaje istekom mandata i razrešenjem.
Osnivač ustanove razrešiće direktora pre isteka mandata:
1) na lični zahtev;
2) ako obavlja dužnost suprotno odredbama zakona;
3) ako nestručnim, nepravilnim i nesavesnim radom prouzrokuje veću štetu ustanovi ili tako zanemaruje ili nesavesno izvršava svoje obaveze da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u radu ustanove;
4) ako je protiv njega pokrenut krivični postupak za delo koje ga čini nedostojnim za obavljanje dužnosti direktora, odnosno ako je pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen za krivično delo koje ga čini nedostojnim za obavljanje dužnosti direktora ustanove;
5) iz drugih razloga utvrđenih zakonom ili statutom ustanove.
Dakle, ni odredbama ovog zakona nije predviđena mogućnost da imenovano lice nakon razrešenja ostaje u radnom odnosu u ustanovi.
Najzad, navedena mogućnost nije predviđena ni odredbama Posebnog kolektivnog ugovora za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 106/2018 i 144/2020).
Na osnovu odredbi Zakona o socijalnoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 24/2011) osnivač centra za socijalni rad razrešiće direktora centra za socijalni rad pre isteka mandata:
1) na lični zahtev;
2) ako obavlja poslove direktora suprotno odredbama zakona;
3) ako nestručnim i nesavesnim radom prouzrokuje štetu centru za socijalni rad ili svoje obaveze izvršava na način koji može prouzrokovati veće smetnje u radu centra za socijalni rad;
4) ako na bilo koji način onemogućava ostvarivanje prava i usluga iz nadležnosti centra za socijalni rad;
5) ako je pravnosnažno osuđen za krivično delo iz grupe krivičnih dela protiv života i tela, protiv sloboda i prava čoveka i građanina, protiv prava po osnovu rada, protiv časti i ugleda, protiv polne slobode, protiv braka i porodice, protiv službene dužnosti, kao i protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije;
6) iz drugih razloga utvrđenih zakonom ili statutom centra za socijalni rad.
Ni odredbama ovog zakona nije data mogućnost da imenovano lice nakon razrešenja ostaje u radnom odnosu u ustanovi, a takve odredbe ne sadrži ni Poseban kolektivni ugovor o socijalnoj zaštiti u Republici Srbiji ("Sl. glasnik RS", br. 29/2019 i 60/2020).
Zaposleni je ostvario 2 godine, 10 meseci i 6 dana radnog staža u jednoj Gradskoj opštini i 10 godina rada u drugoj Gradskoj opštini. U ovom trenutku podneo je zahtev za jubilarnu nagradu za 10 godina rada u Gradskoj opštini. Da li zaposlenom u ovom trenutku treba odobriti jubilarnu nagradu za 10 godina rada?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.
S obzirom da u ovom konkretno slučaju zaposleni ima više od 10 godina radnog staža koji se računa za jubilarnu nagradu on ne može u ovoj godini ostvariti pravo na jubilarnu nagradu za 10 jubilarnih godina, već će to pravo ostvariti kada se steknu uslovi za 20 jubilarnih godina rada.
Da li je nepotizam kada bi supruga pomoćnika gradonačelnika zasnovala radni odnos na neodređeno vreme u Gradskoj upravi? Imenovana nekoliko godina unazad radi u GU na određeno vreme i po ugovoru o privremenim i poverenim poslovima.
Članom 58. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon, 101/2016 - dr. zakon i 47/2018) je propisano sledeće:
„Statutom opštine može se predvideti da se za pojedine oblasti (ekonomski razvoj, urbanizam, primarna zdravstvena zaštita, zaštita životne sredine, poljoprivreda i dr.) postavljaju pomoćnici predsednika opštine.
Pomoćnike predsednika opštine postavlja i razrešava predsednik opštine.
Pomoćnici predsednika opštine pokreću inicijative, predlažu projekte i sačinjavaju mišljenja u vezi sa pitanjima koja su od značaja za razvoj u oblastima za koje su postavljeni i vrše druge poslove po nalogu predsednika opštine.
Pomoćnici predsednika opštine se postavljaju u kabinetu predsednika opštine najduže na period dok traje dužnost predsednika opštine.
U opštini do 15.000 stanovnika može biti postavljen jedan pomoćnik predsednika opštine, u opštini do 50.000 stanovnika najviše dva pomoćnika a u opštini do 100.000 stanovnika najviše tri pomoćnika, u skladu sa podacima poslednjeg popisa stanovništva“.
Članom 70. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je propisano da se radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme), između ostalog, na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika, predsednika opštine ili predsednika gradske opštine, najduže dok traje dužnost tih izabranih lica (pomoćnici gradonačelnika, odnosno predsednika opštine kao i druga lica koja zasnivaju radni odnos na radnim mestima u kabinetu).
S druge strane, redosled radnji povodom popunjavanja izvršilačkih radnih mesta je predmet odredbi člana 82. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, a kojim se navodi sledeće:
„Pri popunjavanju izvršilačkog radnog mesta prednost ima premeštaj službenika, sa napredovanjem ili bez njega.
Ako poslodavac odluči da radno mesto ne popuni premeštajem, sprovodi se interni konkurs.
Ako interni konkurs nije uspeo, radno mesto može da se popuni preuzimanjem službenika od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa.
Ako se radno mesto ne popuni ni preuzimanjem službenika, obavezno se sprovodi javni konkurs.
Ako ni javni konkurs nije uspeo, radno mesto se ne popunjava, ali poslodavac može odlučiti da se sprovede novi javni konkurs“.
Dakle, načelnik uprave odlučuje da premesti službenika i to predstavlja prvi način popunjavanja radnih mesta.
Preuzimanje je jedan od načina popunjavanja radnog mesta, koji, takođe, podrazumeva da ga načelnik uprave, kao poslodavac, realizuje, zajedno sa drugim poslodavcem, uz saglasnost lica koje se preuzima.
U pogledu internog konkursa, član 85. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisuje da interni konkurs sprovodi konkursna komisija od tri člana. Konkursnu komisiju za sprovođenje internog konkursa imenuje načelnik uprave, rukovodilac službe ili organizacije tako da konkursnu komisiju obavezno čine neposredni rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto, službenik koji je stručan u oblasti za koju se popunjava radno mesto i službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima.
Konačno, članom 101. istog zakona je uređeno pitanje konkursne komisije za javni konkurs, koju obrazuje načelnik uprave, a koju čine tri člana i to neposredni rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto, odnosno prima pripravnik i službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima.
Dakle, u slučajevima popunjavanja radnih mesta, u skladu sa odredbama Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, pomoćnik gradonačelnika nema ulogu ni kao lice koje donosi odluku, ni kao lice koje uzima učešće u radu komisije za interni odnosno javni konkurs.
Ukoliko, eventualno, postoje nekakve druge nedoumice, poželjno je postupiti u skladu sa odredbama Zakona o sprečavanju korupcije ("Sl. glasnik RS", br. 35/2019 i 88/2019) i obratiti se Agenciji za sprečavanje korupcije radi njihovog razrešenja.
Molimo za tumačenje člana 43a. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 38/19 i 55/20). Ukoliko je zaposleni u JLS privremeno odsutan sa rada zbog potvrđene zarazne bolesti KOVID-19 ili zbog mere izolacije ili samoizolacije naložene u vezi sa tom bolešću i ostvaruje prav na naknadu plate u visini od 100% osnovne plate za mesec u kome je privremeno odsustvovao sa rada, da li se ovako obračunata naknada uvećava za minuli rad ili se sastoji samo od proizvoda osnovice i koeficijenta zaposlenog? Takođe, da li naknada plate isplaćena u visini od 100% osnovne plate za mesec u kome je zaposleni privremeno odsustvovao sa rada u vezi sa zaraznom bolešću KOVID-19 ulazi u prosek zarade za prethodnih 12 meseci po kome se isplaćuju druge naknade (odsustvo na dan državnog praznika, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva i dr.)?
Članom 43a u stavu 1. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 38/19 i 55/20) definisano je da zaposleni ima pravo na naknadu plate u visini od 100% osnovne plate za mesec u kome je privremeno odsustvovao sa rada zbog potvrđene zarazne bolesti COVID-19 ili zbog mere izolacije ili samoizolacije naložene u vezi sa tom bolešću, a koja je nastupila kao posledica neposrednog izlaganja riziku po osnovu obavljanja poslova i radnih zadataka, odnosno službenih dužnosti i kontakata sa licima kojima je potvrđena bolest COVID-19 ili naložena mera izolacije ili samoizolacije.
Dalje, u stavu 2. definisano je da zaposleni ostvaruje pravo iz stava 1. ovog člana tako što se:
Članom 35. stav 3. Posebnog kolektivnog ugovora propisano je da se osnovna plata određuje množenjem koeficijenta sa osnovicom za obračun plata.
Dakle, uzimajući u obzir navedeno može se zaključiti da ukoliko je zaposleni u jedinici lokalne samouprave privremeno odsutan sa rada zbog potvrđene zarazne bolesti COVID-19 ili zbog mere izolacije ili samoizolacije naložene u vezi sa tom bolešću i ostvaruje pravo na naknadu plate u visini od 100% osnovne plate za mesec u kome je privremeno odsustvovao sa rada, ovako obračunata naknada plate zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave ne uvećava se za minuli rad, jer je Posebnim kolektivnim ugovorom propisano da se osnovna plata određuje množenjem koeficijenta zaposlenog sa osnovicom za obračun plata.
Članom 114. stav. 1. Zakona o radu (“Službeni glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje), propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog organa. Stavom 2. istog člana propisano je da opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde i drugi slučajevi u kojima zaposleni ima pravo na naknadu zarade.
Takođe, članom 42. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave, propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu plate u visini prosečne plate u prethodnih 12 meseci za vreme:
Dakle, naknada plate obračunava se na osnovu prosečne plate u prethodnih 12 meseci. Obzirom da zaposleni ostvaruje platu (odnosno zaradu), pre svega, za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, u obračun naknade plate ulaze samo primanja koja imaju karakter zarade, a ne ulaze naknade plate isplaćene u tom periodu (prethodnih 12 meseci). Primanja koja jesu zarade, odnosno imaju karakter zarade su: isplaćena osnovna plata po satu, deo plate po osnovu radnog učinka (stimulacije i dr.), uvećanje plata isplaćenih u prethodnih 12 meseci po osnovu rada na dan praznika, noćnog rada, rada u smenama, prekovremenog rada, „minulog rada“ i drugih uvećanja propisanih opštim aktom poslodavca, zarada po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i slično), ostala davanja zaposlenima koja imaju karakter plate.
Isplaćene naknade plate (za vreme plaćenog odsustva, bolovanja, godišnjeg odmora, odsustvo na dan državnog praznika i dr.) ne ulaze u osnov za obračun naknade plate, već u obračun ulaze samo isplaćene plate.
Iz svega napred navedenog može se zaključiti da naknada plate isplaćena u visini 100% osnovne plate za mesec u kome je zaposleni privremeno odsustvovao sa rada u vezi sa zaraznom bolešću COVID-19 ne ulazi u prosek zarade za prethodnih 12 meseci po kome se isplaćuju druge naknade (odsustvo na dan državnog praznika, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva i dr.) obzirom da predstavlja primanje koje nema karakter zarade.