Vreme izvršavanja skripte: 0.
Pokretanje transliteracije pomoću hash taga u linku. cyr lat

Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Dobro upravljanje

Kako identifikovati (kojim podacima) podnosioca zahteva za uvid u obradu podataka?

Podnosilac zahteva za ostvarenje prava može se identifikovati uvidom u identifikacioni dokument, a u čl. 21. stav 7. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS“, broj 87/18) propisano je da ako rukovalac opravdano sumnja u identitet lica koje je podnelo zahtev iz člana 26, čl. 29. do 31, člana 33. i čl. 36. do 38. ovog zakona, rukovalac može da zahteva dostavljanje dodatnih informacija neophodnih za potvrdu identiteta lica, što ne isključuje primenu člana 20. ovog zakona.

Dobro upravljanje

Kod javnih nabavki, da li je potrebno uneti u konkursnu dokumentaciju i kasnije ugovor, odredbe o zaštiti podataka o ličnosti?

Prema odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, rukovalac je odgovoran za izbor obrađivača. Konkretno, čl. 86. st. 3. propisuje da je za materijalnu ili nematerijalnu štetu nanentu licu čiji se podaci obrađuju odgovoran rukovalac, a obrađivač samo ukoliko nije postupao u skladu sa odredbama propisanim ZZPL ili kada je postupao izvan ili suprotno uputstvima rukovaoca. 

Imajući to u vidu, zahtev za primenom adekvatnih mera zaštite podataka o ličnosti može biti deo konkursne dokumentacije, kako bi rukovalac odabrao obrađivača koji ispunjava standarde zaštite podataka o ličnosti. Čak i ukoliko kroz proces javnih nabavki organ angažuje obrađivača podataka o ličnosti, zahtevom za primenom adekvatnih mera zaštite, rukovalac postupa u skladu sa načelom odgovornosti, iz čl. 5. st. 2. ZZPL.

Dobro upravljanje

Kada se radi procena uticaja na zaštitu podataka o ličnosti, šta sadrži i ko izrađuje?

Procena uticaja na zaštitu podataka o ličnosti (kada se radi, šta sadrži i ko je izrađuje) propisana je u čl. 54. i 55. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

Vidi: Odluku Poverenika.pdf o listi vrsta radnji obrade podataka o ličnosti za koje se mora izvršiti procena uticaja na zaštitu podataka o ličnosti i tražiti mišljenje Poverenika

Dobro upravljanje

Da li je potrebno uraditi procenu uticaja ako su kamere postavljene u holu zgrade opštine?

Zakon o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS“, broj 87/18) propisuje u članu 54. da se procena uticaja na zaštitu podataka o ličnosti vrši obavezno u slučaju sistematskog nadzora nad javno dostupnim površinama u velikoj meri.

Dobro upravljanje

Ako ustanova dostavi predlog zaposlenog za dodelu novčane nagrade opštinskoj upravi zajedno sa dopisom u kome su brojevi računa i JMBG, kako te podatke uništiti (imati u vidu da je dopis deo predmeta)?

Član 5 stav 1. tačka 5. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS“, broj 87/18) propisuje da se podaci o ličnosti moraju čuvati u obliku koji omogućava identifikaciju lica samo u roku koji je neophodan za ostvarivanje svrhe obrade („ograničenje čuvanja”).

 Član 8. istog zakona propisuje da, izuzetno od člana 5. stav 1. tačka 5) ovog zakona, podaci o ličnosti koji se obrađuju isključivo u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe naučnog ili istorijskog istraživanja, kao i u statističke svrhe, mogu se čuvati i u dužem roku, uz poštovanje odredaba ovog zakona o primeni odgovarajućih tehničkih, organizacionih i kadrovskih mera, a u cilju zaštite prava i sloboda lica na koje se podaci odnose, a ako isti rok nije određen zakonom, određuje ga rukovalac.