Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeU slučaju kada je prijava anonimna, a neophodno je preurediti predstavku, kako postupiti u tom slučaju? Kako se obratiti stranci ili odbaciti zahtev stranke?
Kada je predstavka anonimna, inspektor nije u mogućnosti da zatraži njeno uređenje, ako ona ima nedostatke zbog kojih ne može da postupa po njoj. Smatramo da ne postoji obaveza donošenja upravnog akta o odbacivanju i da u navedenim situacijama treba sačiniti obrazloženu belešku sa razlozima koji su onemogućili postupanje i tako okončati predmet.
Da li kada investitor koji gradi kanalizacionu mrežu, za šta poseduje građevinsku dozvolu raskopa put za raskopavanje mora da posebno dobije odobrenje upravljača, ili u proceduri za dobijanje dozvole mora da dobije uslove upravljača da bi uopšte dobio dozvolu?
U konkretnom slučaju investitor je u obavezi da pribavi uslove i rešenje za izradu tehničke dokumentacije u postupku izdavanja građevinske dozvole u skladu sa članom 17. stav 1. tačka 32. Zakona o putevima, a za raskopavanje i zauzeće puta i saglasnost upravljača, odnosno rešenje organa nadležnog za poslove saobraćaja, što proizilazi iz člana 49. stav 1. tačka 1) – 3) istog Zakona.
Poslovi na izdavanju prethodne saglasnosti upravljača i rešenja organa nadležnog za poslove saobraćaja bliže uređuje JLS u skladu sa ovlašćenjem iz člana 32. Zakona o putevima.
Da li zaštitni pojas puta takođe mora biti u javnoj svojini da bi moglo da se naloži uklanjanje predmeta, ograde ili zabrani ostavljanje predmeta, podizanje ograda?
Inspektor je ovlašćen da preduzima sve mere u zaštitnom pojasu pored javnog puta, propisane zakonom, bez obzira na svojinski režim.
Šta ako od prvog isključenja prevoznika prođe recimo godinu dana, da li se isti prevoznik i tada isključuje na 30 dana?
Zakom nije određen vremenski period u kom bi se moglo ponovo isključiti isto vozilo. Mišljenja smo da može i posle godinu dana ako se radi o istom prevozniku i istoj vrsti prevoza, kao i istoj povredi propisa.
Međutim, smatramo da pri izricanju mere, prema okolnostima konkretnog slučaja, treba imati u vidu utvrđen stepen rizika, kao i procenu u odnosu na to kojom merom se postižu cilj i svrha zakona i drugog propisa.
Kako lokalni inspektor može utvrditi identitet vozača ako mu vozač ne želi dati ličnu kartu?
Prema članu 21. stav 1. tačka 2) Zakona o inspekcijskom nadzoru (dalje u tekstu: ZoIN), inspektor je ovlašćen da izvrši uvid u ličnu ili drugu javnu ispravu sa fotografijom koja je podobna da se identifikuju ovlašćena lica u nadziranom subjektu, druga zaposlena ili radno angažovana lica, fizička lica koja su nadzirani subjekti, svedoci, službena lica i zainteresovana lica, kao i fizička lica zatečena na mestu nadzora.
Dakle, inspektor je ovlašćen da izvrši uvid u ličnu i drugu javnu ispravu, a ukoliko nadzirani subjekt to onemogući inspektor će podatke o vozaču zatražiti od prevoznika (ukoliko se radi o zaposlenom) ili od vlasnika vozila, a može, ukoliko za to postoje mogućnosti zatražiti pomoć policije/komunalne milicije.
S ovim u vezi, članom 21. stav 1. Zakona o ličnoj karti („Službeni glasnik RS“, br. 62/06 i 36/11) propisano je da je lice koje je po odredbama ovog zakona dužno da ima ličnu kartu dužno da je nosi i da je pokaže na zahtev službenog lica ovlašćenog za legitimisanje, a članom 29. stav 1. tačka 6) ovog zakona da će se novčanom kaznom do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniti za prekršaj lice koje odbije da pokaže ličnu kartu službenom licu ovlašćenom za legitimisanje.