Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeImajući u vidu da se na osnovu člana 130. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave zaključuje Ugovor o stručnom osposobljavanju, da li istim može biti predviđeno da poslodavac (JLS), po isteku ugovora, na zahtev lica koje se stručno osposobljavalo, može da podnese prijavu i snosi troškove polaganja državnog stručnog ispita?
Shodno članu 130. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave (“Sl. glasnik RS, broj 21/16, 113/17, 95/18, 119/17 - dr. zakon, 95/18 – dr. - zakon) sa nezaposlenim licem poslodavac može zaključiti ugovor o stručnom osposobljavanju bez naknade, radi stručnog osposobljavanja, odnosno sticanja radnog iskustva i uslova za polaganje državnog stručnog ispita. Ugovor sa licem sa visokim obrazovanjem zaključuje se najduže na godinu dana, a sa licem sa srednjim obrazovanjem najduže na šest meseci.
Iako samim Zakonom nije predviđeno, ugovorom se mogu predvideti i druga prava i obaveze za ugovarače. Na poslodavcu je da odluči šta će još ugovorom predvideti.
Ako je usled prestanka rada na položaju (u skladu sa članom 54. stav 1. Zakona o zaposlenima u AP I JLS) doneto rešenje o prestanku rada na položaju, da li se službenik može rasporediti na drugo radno mesto (za koje ispunjava uslove a koje je planirano Kadrovskim planom i Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta) bez javnog konkursa?
Shodno članu 54. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS, broj 21/16, 113/17, 95/18, 119/17 - dr. zakon, 95/18 – dr. - zakon) propisano je da službenik kome je prestao rad na položaju iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1), 2) i 10) ovog zakona ima pravo da kod poslodavca bude raspoređen na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove, bez javnog konkursa.
Dakle, reč je o slučajevima prestanka rada na položaju kada protekne vreme na koje je postavljen, kada podnese pismenu ostavku i kada dođe do ukidanja položaja.
Navedeno znači da prestanak rada na položaju sam po sebi nije dovoljan, već je neophodno da je reč o prestanku rada na položaju iz navedenih razloga. Naravno, kumulativno treba da se ispune uslovi koji se odnose na raspoloživost u pravilniku o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta odnosno konkretnom kadrovskom planu.
S druge strane, ukoliko ne postoji radno mesto na koje može biti raspoređen, službenik ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca u visini koju je imao u vreme prestanka rada na položaju, iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1) i 10) ovog zakona.
Pravo na naknadu plate iz stava 2. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu službenik stiče pravo na penziju.
Pravo iz stava 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Službenik pravo iz st. 2. i 3. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu rada na položaju.
Pravo iz st. 2. i 3. ovog člana, po zahtevu službenika, utvrđuje organ nadležan za njegovo postavljenje.
Zahtev za ostvarivanje prava iz stava 2. ovog člana, službenik može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka rada na položaju, s tim što pravo iz stava 2. ovog člana ostvaruje od narednog dana od dana prestanka rada na položaju.
Da li JLS u opštem aktu kojim propisuje nakande za korišćenej javnih površina može propisati obavezu plaćanja naknade za korišćenje javnih površina za već postavljene kao i za postavljanje novih delova i opreme elektrodistributivnog i telekomunikacionog sistema: stub (bandera) za niskonaponsku električnu mrežu, stub (bandera) za niskonaponsku električnu mrežu sa metalnim ormarićem i stubna trafostanica?
Članom 236. stav 1. tačke 1-3. Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara ("Službeni glasnik RS", br. 95/18 i 49/19) propisane su situacije u kojima se plaća naknada za korišćenje javnih površina:
1) naknada za korišćenje prostora na javnoj površini u poslovne i druge svrhe, osim radi prodaje štampe, knjiga i drugih publikacija, proizvoda starih i umetničkih zanata i domaće radinosti;
2) naknada za korišćenje javne površine za oglašavanje za sopstvene potrebe i za potrebe drugih lica, kao i za korišćenje površine i objekta za oglašavanje za sopstvene potrebe i za potrebe drugih lica kojim se vrši neposredni uticaj na raspoloživost, kvalitet ili neku drugu osobinu javne površine, za koje dozvolu izdaje nadležni organ jedinice lokalne samouprave;
3) naknada za korišćenje javne površine po osnovu zauzeća građevinskim materijalom i za izvođenje građevinskih radova i izgradnju.
Stavom 3. istog člana Zakona propisano je da "korišćenje prostora na javnoj površini u poslovne i druge svrhe u smislu stava 1. tačka 1) ovog člana odnosi se na privremeno korišćenje prostora na javnoj površini i ne obuhvata korišćenje trajnog karaktera izgradnjom objekata infrastrukture".
Šta se smatra objektima infrastrukture trajnog karaktera propisano je članom 2. stav 1. tačka 26. Zakona o planiranju i izgradnji gde se, između ostalog navodi da je linijski infrastrukturni objekat elektroenergetski vod, ...linijska infrastruktura elektronskih komunikacija...
S tim u vezi, obzirom da se u konkretnom slučaju radi o postavljanju nove (ili delova one koja već postoji) opreme ekektrodistributivnog i telekomunikacionog sistema na javnoj površini, a koji sistemi predstavljaju linijske infrastrukturne objekte iz člana 2. Zakona o planiranju i izgradnji, ne postoji obaveza plaćanja naknade za korišćenje tih javnih površina.
Nadležni organ ima mogućnost da eventualno naplati naknadu za ustanovljenje prava službenosti, ili štete koja se pričini javnom dobru prilikom izgradnje nekog linijskog infrastrukturnog objekta trajnog karaktera.
Obaveza plaćanja naknade postoji samo u slučajevima privremenog zauzeća javne površine građevinskim materijalom ili za izvođenje građevinskih radova i izgradnje (član 236. st.1. tč.3. Zakona), s tim da i u ovim slučajevima prema članu 241. Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara postoje određena oslobođenja od plaćanja.
JLS ostaje mogućnost da naplati naknadu dok traju radovi na izgradnji ovih objekata, što i jeste smisao odredbe člana 236. Zakona, koja je definisana u Prilogu 12. zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara.
Mišljenje Ministarstva finansija_Sektor za fiskalni sistem.pdf
Da li je HE Đerdap, kao ogranak EPS-a, obveznik plaćanja komunalne takse za isticanje firme?
Članom 16. i 17. Zakona o finansiranju lokalne samouprave propisano je da je firma svaki istaknuti naziv ili ime koje upućuje na to da pravno ili fizičko lice obavlja određenu delatnost, a jedinica lokalne samouprave može utvrditi lokalne komunalne takse u različitoj visini zavisno od delatnosti, površine i tehničko - upotrebnih karakteristika objekta, veličine pravnog lica u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo i po delovima teritorije, odnosno zonama u kojima se nalaze objekti, predmeti Ili vrše usluge za koje se plaćaju takse.
Odlukom o lokalnim komunalnim taksama propisuje se iznos firmarine za jedan istaknuti naziv koji upućuje na to da pravno ili fizičko lice obavlja određenu delatnost. Ako pravno lice ima više od jedne poslovne jedinice/objekta na teritoriji jedinice lokalne samouprave, plaćaju posebno za svaku poslovnu jedinicu/objekat lokalnu komunalnu taksu za isticanje firme na poslovnom prostoru.
Prema Zakonu o privrednim društvima, član 567., ogranak privrednog društva (u daljem tekstu: ogranak) je izdvojeni organizacioni deo privrednog društva na teritoriji Republike Srbije preko koga društvo obavlja delatnost u skladu sa zakonom. Ogranak nema svojstvo pravnog lica, a u pravnom prometu istupa u ime i za račun privrednog društva. Privredno društvo neograničeno odgovara za obaveze prema trećim licima koje nastanu u poslovanju njegovog ogranka.
Članom 571. istog zakona propisano je da u pravnom prometu ogranak nastupa pod poslovnim imenom društva, uz navođenje:
1) da je reč o ogranku;
2) adrese ogranka, ako se razlikuje od adrese sedišta društva;
3) naziva ogranka, ako ga ima.
Na upotrebu poslovnog imena i drugih podataka u dokumentima ogranka shodno se primenjuju odredbe iz člana 25. ovog zakona koje se odnose na upotrebu poslovnog imena i drugih podataka u dokumentima društva. Na naziv ogranka shodno se primenjuju odredbe čl. 27. do 29. ovog zakona.
Prema tome, HE Đerdap, koji je ogranak EPS, ne može biti obveznik lokalne komunalne takse za isticanje firme na poslovnom prostoru, jer nije pravno lice i nema svoj PIB koji je različit od PIB-a privrednog društva čiji je ogranak. Ukoliko je na poslovnom objektu na kome ogranak obavlja delatnost istaknut naziv ili ime koje upućuju da pravno lice (koje podrazumeva i ogranak kao njegov organizacioni deo) obavlja određenu delatnost, onda je na tom objektu obveznik firmarine pravno lice (EPS), koje ima svoj PIB i pod čijim imenom nastupa ogranak u pravnom prometu.
Da li zaposleni ima pravo na srazmerni deo godišnjeg odmora ukoliko je po jednom rešenju radio po zameni par meseci (do povratka odsutnog sa bolovanja), zatim imao prekid od 20 dana i dobio rešenje na određeno na 6 meseci? Da li ima pravo na odmor po oba rešenja s obzirom da je radni odnos zasnovan u januaru tekuće godine u gradskoj upravi?
U skladu sa članom 72. Zakona o radu, zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora iz člana 69. ovog zakona (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos. U pitanju je računanje isključivo na pune mesece, primera radi:
Ako je lice zasnovalo radni odnos 15. januara, a radni odnos mu je prestao 30. juna, zaposleni će imati pravo na srazmeran godišnji odmor za 5 meseci (januar se ne računa, ali jun da). Ako je ponovo zasnovao radni odnos 20. jula, a radni odnos će mu prestati 20. decembra, zaposleni će za ovaj deo imati pravo na srazmerni godišnji odmor za 4 meseca (jul i decembar se ne računaju).
Bitno za ovu situacije jeste i član 76. Zakona o radu koji kaže da je u slučaju prestanka radnog odnosa poslodavac dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora.