Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li su biografije članova Komisija (npr. komisija za dodelu sredstava za medije) deo informacije od javnog značaja?
Jesu. Za članstvo u takvim komisijama neko lice preporučuje upravo njegovo iskustvo, obrazovanje i znanje u određenoj oblasti i takve informacije treba da budu dostupne javnosti, uz odgovarajuću zaštitu podataka o ličnosti, tj. podataka koji nisu od značaja za članstvo u komisiji (npr. adresa stanovanja, JMBG, bračno stanje i drugi podaci iz privatnog života, ukoliko su sadržani u biografijama).
Da li je informacija o odsustvu funkcionera sa rada u određenom periodu, informacija od javnog značaja? Šta je dokaz opredmećenosti u tom slučaju?
Informacija o odsustvu sa rada bilo kog zaposlenog ili lica koje obavlja javnu funkciju jeste informacija od javnog značaja. Informacija o periodu u kom je lice odsustvovalo uvek mora biti dostupna javnosti, a da li treba da bude dostupna i informacija o razlozima zbog kojih je lice odsustvovalo zavisi od toga da li je odsustvo iz službenih ili privatnih razloga. Razlozi za odsustvo iz službenih razloga (npr. stručno usavršavanje, službeni put i sl.) treba da budu dostupni javnosti. Pristup informacijama o razlozima odsustva privatne prirode (npr. slobodni dani za rođenje deteta, venčanje i sl.) treba uskratiti, ali i tada treba dati informacije o periodu kada je lice odsutno sa rada iz privatnih razloga.
U situaciji kada je lice prisutno na poslu, u konkretnom slučaju informacija o funkcioneru koji je bio na radu u periodu za koji se traži informacija (pretpostavka je da funkcioner nema obavezu da se upisuje kad dolazi na rad i da se ispisuje kad izlazi), treba navesti da je funkcioner bio na radu u tom periodu, a dokaz opredmećenosti može biti i „karnet“ u kom se vodi evidencija prisutnosti na radu.
Da li je materijal za odbornike Skupštine opštine javna informacija?
Jeste, svaka informacija nastala u radu ili u vezi sa radom bilo kog organa javne vlasti jeste informacija od javnog značaja. Uslovi za eventualno ograničenje pristupa tim dokumentima, tj. informacijama, propisani su odredbama čl. 8 – 14. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.
Šta se dešava u slučaju kada lice traži dokumentaciju sa konkursa (npr. traži projekte sa kojim su mediji konkurisali) i da li se ta lica mogu obavestiti da mogu izvršiti uvid lično?
Konkursna dokumentacija učesnika koji su pobedili na konkursu i koji po tom osnovu dobijaju novac iz budžeta, načelno mora da bude dostupna javnosti. Da li će se tražiocu omogućiti uvid ili kopija dokumenata ili oba prava zavisi od toga šta je tražilac informacija zahtevao. Npr. ako je tražilac zahtevao kopiju dokumentacije, organ javne vlasti ne može da mu umesto kopije ponudi uvid u tražene informacije, jer je tražilac taj koji opredeljuje na koji način želi da ostvari svoje pravo.
Kako prilikom podnošenja zahteva mora postojati adresa tražioca informacije, da li to znači adresa stanovanja ili je dovoljna samo mejl odnosno veb adresa?
U Zakonu o slobodnom pristupu informacijama se samo kaže „adresa tražioca“, pa je stvar prvostepenog organa i njegovog postupanja da li će insistirati i na adresi prebivališta ili boravišta ili mu je dovoljna adresa elektronske pošte za postupanje.
Međutim, u postupku po žalbi, koji je formalniji od postupka po zahtevu u prvom stepenu, Poverenik traži da žalilac izričito navede adresu prebivališta ili boravište, pored adrese elektronske pošte za prijem zahteva. Ukoliko žalilac ne postupi po nalogu, Poverenik odbacuje žalbu (čl. 58, 59 i 167. st. 1. Zakona o opštem upravnom postupku).