Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKoje je najniže zvanje službenika, koji obavlja poslove matičara ili zamenika matičara? Da li navedene poslove mogu obavljati i mlađi saradnici, ili službenici sa najnižim zvanjem saradnika?
Shodno članu 11. Zakona o matičnim knjigama ("Sl. glasnik RS", br. 20/2009, 145/2014 i 47/2018) matičar, odnosno zamenik matičara može biti lice koje ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine, položen poseban stručni ispit za matičara i ovlašćenje za obavljanje poslova matičara.
Članom 65. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je propisano sledeće:
„U zvanju mlađeg saradnika obavljaju se jednostavniji stručni poslovi kao i administrativno-tehnički poslovi uz nadzor, uputstva i detaljna usmerenja službenika u višim zvanjima. Ovi poslovi se sastoje od ograničenog kruga međusobno povezanih zadataka u jednoj oblasti.
Za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca.“
S obzirom na navedeno, matičaru odnosno zameniku matičara može da se odredi zvanje mlađeg saradnika.
Da li u slučaju promene prebivališta kandidata za odbornika, Opštinska izborna komisija može da izda uverenje o izboru za odbornika i da li, u tom slučaju, skupština opštine može da potvrdi mandat takvom kandidatu za odbornika, a s obzirom na član 46. stav 1. tačka 6) važećeg Zakona o lokalnim izborima. Dakle, reč je o promeni prebivališta kandidata za odbornika, kome još uvek nije potvrđen mandat.
Opštinska izborna komisija, u postupku popune upražnjenog odborničkog mesta u skupštini opštine, nije ovlašćena da utvrđuje da li kandidat za odbornika kome bi trebalo da bude dodeljen mandat ispunjava uslove za potvrđivanje mandata, u smislu člana 6. stav 2. Zakona o lokalnim izborima. Izborna lista koja je postala pravnosnažna u izbornom postupku ostaje punovažna, pravnovaljana i nepromenljiva i nakon izbora, te izborna komisija nema više nadležnosti da utvrđuje ispunjenost uslova kandidata sa te izborne liste da budu odbornici.
Shodno navedenom, u slučaju da je nekom odborniku prestao mandat pre isteka vremena na koje je izabran, izborna komisija treba da postupi na način propisan članom 48. Zakona o lokalnim izborima, odnosno dodeli mandat u skladu sa odgovarajućom odredbom člana 48. st. 2. do 4, dok će odluku o potvrđivanju ili nepotrvrđivanju mandata novom odborniku doneti skupština opštine, u skladu sa članom 56. Zakona o lokalnim izborima, s obzirom na to da je zakonom jedino skupština opštine ovlašćena za odlučivanje o mandatima odbornika.
Kako rešiti po predlogu za eksproprijaciju, ako je vlasnik nepokretnosti privredno društvo (doo) koje je u likvidaciji? Da li se i takvo preduzeće može smatrati ranijim sopstvenikom i da li se prema njemu sprovodi postupak?
Takvo privredno društvo se može smatrati ranijim sopstvenikom, prema listu nepokretnosti u koji je upisano jer to lice iako je u likvidaciji i dalje zadržava pravni subjektivitet.
Da li je ispravno doneti rešenje o eksproprijaciji po Zakonu o posebnim postupcima radi realizacije infstrukturnih objekata od posebnog značaja za RS u skladu sa odredbama ZUP-a koje regulišu ličnu dostavu i uredan poziv a stranka ne pristupi na raspravu budući da se pozivi šalju na obrascu S7?
Ispravno je postupiti u skladu sa odredbama ZUP-a jer to proizilazi iz člana 1. Zakona o posebnim postupcima radi realizacije infrastrukturnih projekata od posebnog značaja za RS kojim je propisano da ako ovim zakonom nije drugačije određeno primeniće se između ostalog Zakon o opštem upravnom postupku.
Da li u predlogu mora biti preciziran i objekat ako postoji na parceli ili je dovoljno parcela budući da na izvodu iz LN se jasno vidi da postoji objekat?
Predlog za eksproprijaciju mora da bude u saglasnosti sa listom nepokretnosti, što znači da treba da se navede i objekat koji se nalazi na toj parceli.