Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeLice je podnelo zahtev za isplatu jubilarne nagrade JLS gde je trenutno zaposlen. Kako je 2006. godine imenovan za direktora jednog javnog preduzeća čiji je osnivač JLS, a počevši 2012. godine postavljen je za člana Veća i na toj funkciji je bio sve do 2014. godine, i nakon toga je izabran za direktora jednog javnog preduzeća. Kako je 2015. godine bio raspoređen na radnom mestu u JLS svega mesec dana, a nakon toga sve do 2020. godine kada mu je prestalo mirovanje radnog odnosa na mestu direktora javnog preduzeća, a zbog prestanka funkcije radnog mesta raspoređen je na radnom mestu kao službenik u JLS. Da li navedeno lice ima pravo na jubilarnu nagradu u JLS gde je trenutno zaposlen i kada stiče to pravo?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.
S obzirom na sve navedeno, u ovom konkretnom slučaju lice će ostvariti pravo na jubilarnu nagradu za period u kome je bio izabran na funkciju člana veća i za period u kome je radio u opštinskoj upravi. Kako javno preduzeće nije državni organ, niti organ autonomne pokrajini ni jedinice lokalne samouprave, to radno iskustvo se neće računati u staž za jubilarnu nagradu.
Član 155. stav 7. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisuje “U postupku izbora pedagoškog asistenta, odnosno andragoškog asistenta, pribavlja se mišljenje nadležnog organa jedinice lokalne samouprave.” S obzirom na činjenicu da je za pedagoškog asistenta nadležno Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a da školska ustanova angažuje i sprovodi sam postupak – konkurs za angažovanje pedagoškog asistenta, koja je to uloga organa JLS i za šta je nadležna JLS u angažovanju pedagoškog asistenta u obrazovnoj ustanovi?
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 - dr. zakon, 10/2019, 27/2018 - dr. zakon i 6/2020) u članu 136. stav 3. i stav 4. propisuje da:
„Pedagoški asistent pruža pomoć i dodatnu podršku grupi dece i učenika u ustanovi, u skladu sa njihovim potrebama i pomoć zaposlenima u cilju unapređivanja njihovog rada. Pedagoški asistent u svom radu ostvaruje saradnju sa roditeljima, odnosno drugim zakonskim zastupnicima, organima jedinice lokalne samouprave, nadležnim ustanovama, organizacijama i udruženjima.“
Pravinik o pedagoškom i andragoškom asistentu ("Sl. glasnik RS", br. 87/2019) bliže uređuje uslove za rad, stepen i vrstu obrazovanja i program obuke za pedagoškog i andragoškog asistenta, naglašavajući, između ostalog, saradnju koju pedagoški asistent ostvaruje sa roditeljima dece i učenika kojima je potrebna dodatna podrška, ako i da „zajedno sa drugim zaposlenima – nastavnicima, vaspitačima i stručnim saradnicima, kao i organima ustanove, direktorom i timovima, sarađuju sa nadležnim organima jedinice lokalne samouprave, organizacijama, ustanovama, službama i udruženjima“.
Zbog ovakve uloga pedagoškog asistenta i potrebe da neposredno sarađuje sa roditeljima dece i učenika iz osetljivih društvenih grupa, kao i sa relevantnim ustanovama i organizacijama na lokalu, očekuje se da će posao pedagoškog asistenta uspešnije obavljati kandidat koji je prepoznat u zajednici kao osoba koja deluje u korist ostvarivanja prava osoba iz osetljivih društvenih grupa i ima njihovo poverenje.
Iz ovog razloga, članom 155. stav 7. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisano je da:
„U postupku izbora pedagoškog asistenta, odnosno andragoškog asistenta pribavlja se mišljenje nadležnog organa jedinice lokalne samouprave.“
Dakle, uloga nadležnog organa jedinice samouprave je da kandidatu/kandidatima za koje smatra da će uspešno ostvariti saradnju sa roditeljima, institucijama i organizacijama u lokanoj zajednici, da pozitivno mišljenje u procesu konkurisanja za posao pedagoškog asistenta u obrazovnoj ustanovi.
Na koji način se imenuju članovi Štaba za vanredne situacije?
Članovi štaba se imenuju shodno Statutu JLS, kao i Zakonu, odnosno, Uredbi o sastavu štabova.
Ovo je moguće izvršiti i na osnovu funkcija koja lica u opštini obavljaju (na primer: član štaba - direktor JKP Čistoća itd.). Na taj način se stvara mogućnost da se pri svakoj personalnoj promeni u subjektu, ne vrši izmena u Odluci, već samo rešenjem o imenovanju, jer Skupština JLS donosi Odluku, a Veće donosi Rešenje.
S obzirom da je stupio na snagu Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama („Sl. glasnik RS“, br. 87/18), da li je potrebno doneti novu odluku o obrazovanju i imenovanju Štaba za vanredne situacije ili je dovoljno izmeniti postojeću?
Imajući u vidu da su održani lokalni izbori u prethodnom periodu, mišljenja sam da novi skupštinski saziv, treba da donese i novu Odluku o formiranju Opštinskog štaba, shodno Zakonu.
Zaposleno lice u JLS je naknadno steklo visoko obrazovanje, ima položen položen državni stručni ispit i uzastopno tri puta ocenjeno je sa ocenom “ističe se". Koji su koraci napredovanja u zavnje “mlađi savetnik”, kao izvršilačkog radnog mesta gde se zahteva završen pripravnički staž, položen državni stručni ispit ili pet godina rada kod poslodavca?
Članom 63. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“U zvanju mlađeg savetnika obavljaju se složeni poslovi koji podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika unutar precizno određenog okvira delovanja, uz redovan nadzor neposrednog rukovodioca i donošenje odluka na osnovu postojeće prakse ili opštih i pojedinačnih uputstava neposrednog rukovodioca. Poslovi zahtevaju sposobnost rešavanja manjih tehničkih ili proceduralnih problema.
Za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika, službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona.”
Napredovanje na više izvršilačko mesto je uređeno odredbama člana 133e Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, koji glasi:
“Rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena “ističe se”, ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu.
Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena “ističe se” može, i ako ispunjava uslove vezano za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena “ističe se”.”
Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena “dobar”.
Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje.
Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana.”
Potrebno je napomenuti da, u skladu sa članom 133đ, neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice.
Dakle, službenik koji je naknadno stekao visoko obrazovanje i ima najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca može biti raspoređen u zvanju mlađeg savetnika ukoliko ispunjava uslove za rad na tom radnom mestu i uslove za napredovanje iz citiranog člana 133e Zakona, kao i pod uslovom da je to radno mesto neposredno više izvršilačko radno mesto u odnosu na radno mesto na kom je službenik radio do raspoređivanja.