Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li zaposleni, koji je zasnovao radni odnos i ima zvanje savetnika, ima pravo na isti koeficijent kao što imaju drugi savetnici u JLS na istom radnom mestu?
Što se tiče utvrđivanja plate zaposlenih u JLS, do početka primene Zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, nastavljaju da se primenjuju postojeći propisi, odnosno Zakon o platama u državnim organima i javnim službama i Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima. Visina koeficijenta i dodatnih koeficijenata, kao i uvećanja koeficijenata, koji su utvrđeni navedenom Uredbom, korespondira sa složenošću i odgovornošću poslova koji se obavljaju u odgovarajućim zvanjima.
Članom 62. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da se u zvanju savetnika obavljaju složeni poslovi koji su najčešće precizno određeni i podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika sa jasnim okvirom samostalnog delovanja, uz povremeni nadzor neposrednog rukovodioca. Poslovi zahtevaju sposobnost da se problemi rešavaju bez pojedinačnih uputstava neposrednog rukovodioca i uz obraćanje neposrednom rukovodiocu samo kad je problem složen i zahteva dodatno znanje i iskustvo. Za rad na poslovima u zvanju savetnika službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.
Uredbom o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima članom 4. i 5. predviđeni su, između ostalog, osnovni i dodatni koeficijenti za svako zvanje. Dodatno, ovako utvrđeni koeficijenti mogu se uvećati u sledećim slučajevima (član 5. stav 2 Uredbe):
S obzirom da se za poslove jednog radnog mesta u istom zvanju obavljaju poslovi iste složenosti i odgovornosti, koeficijent se određuje u istoj visini.
Da li je JLS nadležna za donošenje rešenja o kategorizaciji za kompleks od 8 bungalova (4 sa po dva kreveta i 4 sa po tri kreveta) samo za potrebe prenoćišta, bez hrane? Da li se podnosi poseban zahtev za svaku jedinicu posebno i da li se isti kategorizuju kao sobe?
Jedinica lokalne samouprave je nadležna za kategorizaciju ugostiteljskih objekata u domaćoj radinosti (kuća, apartman, soba) i seoskom turističkom domaćinstvu.
Za postupak kategorizacije relevatni su čl. 19-22. Zakona o ugostiteljstvu („Sl. glasnik RS“, br. 17/19) i, s tim u vezi, bitno je ko je podnosilac zahteva (privredno društvo, preduzetnik ili fizičko lice), s obzirom na propisano ograničenje u pogledu broja individualnih ležajeva i vrsti usluga za fizičko lice koje pruža usluge u objektima domaće radinosti.
Članom 20. stav 3. Zakona o ugostiteljstvu propisano je da se zahtev za svaki smeštajni objekat se podnosi posebno. Podnosilac zahteva odlučuje o vrsti objekta u kojoj želi da se kategoriše (kuća, apartman, soba), s pretpostavkom da ispunjava propisane uslove za tu vrstu i kategoriju. Napominjemo da su kuća, apartman i soba kao objekti domaće radinosti zasebni objekti.
Da li će se objekti kategorisati kao sobe, apartmani ili kuće, zavisi od podnetog zahteva i uslova koje objekti ispunjavaju.
Koji je postupak za odobrenje personalnog asistenta? Da li se upućuje Interresornoj komisiji ili direktno opštini?
Članom 4. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom („Službeni glasnik RS“, broj 80/2018.) definiše tri grupe mera. U poslednjoj grupi koja podrazumeva ostale mere dodatne podrške iz sistema obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite o kojima Komisija informiše roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika i odraslog i upućuje ih na nadležne institucije je i mera lični pratilac. Kako usluga ličnog pratioca ne spada u prvu grupu mera koje se realizuju na osnovu mišljenja Komisije, dodeljivanje i ukidanje prava donosi pružalac usluge ličnog pratioca.
Usluga ličnog pratioca je usluga socijalne zaštite i regulisana je Pravilnikom o bližim uslovima i standardima za pružanje usluga socijalne zaštite.
Tekuća budžetska rezerva opredeljuje se najviše do 4% ukupnih prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imovine za budžetsku godinu. Kada se primenjuje član 61. stav 13. Zakona o budžetskom sistemu koji glasi: "Ukupan iznos preusmeravanja iz stava 13. ovog člana zakona, počev od budžeta Republike Srbije za 2015. godinu, ne može biti veći od iznosa razlike između maksimalno mogućeg iznosa sredstava tekuće budžetske rezerve utvrđenog ovim zakonom i budžetom odobrenih sredstava tekuće budžetske rezerve". Da li se uzima maksimalan iznos izračunavanja budžetske rezerve na primanja i prihode utvrđene prvobitnom Odlukom o budžetu ili poslednjim rebalansom?
U skladu sa članom 69. Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS“, br. 54/2009, ..., 31/2019) tekuća budžetska rezerva (u daljem tekstu: TBR) se opredeljuje najviše do 4% ukupnih prihoda i primanja u konkretnoj budžetskoj godini. Pri donošenju Odluke o izmenama i dopunama Odluke o budžetu JLS, odnosno rebalansa, granica apsolutnog iznosa TBR se menja, shodno promenama u planiranoj veličini prihoda i primanja budžeta u toku godine. Ukoliko se koristi i mogućnost prenosa pojedinih iznosa aproprijacije koji nije moguće iskoristiti za namene za koje su otvorene u TBR prema stavu 12. člana 61. predmetnog Zakona, onda se mora voditi računa da ukupna vrednost tako prenetih, neiskorišćenih aproprijacija ne bude veća od iznosa razlike između maksimalno mogućeg iznosa sredstava TBR (4%) i budžetom odobrenih sredstava TBR. Pri oceni ove razlike, pre prenosa sredstava iz drugih aproprijacija u TBR, potrebno je polaziti od maksimalno mogućeg iznosa TBR prema važećoj Odluci o budžetu i planiranih prihoda i primanja budžeta, dakle zadnjeg rebalansa.
Upotreba sredstava TBR u toku budžetske godine vrši se storniranjem konkretnog iznosa sa pozicije TBR i dodavanjem istog iznosa određenoj aproprijaciji, odnosno otvaranjem nove aproprijacije za potrebe izvršenja rashoda i/ili izdataka.
Ukupna vrednost korišćenja (storniranja) sredstava TBR sa konkretne pozicije i preko ekonomske klasifikacije 499 prema pojedinačnim rešenjima izvršnog organa o njenoj upotrebi ne sme prelaziti planirani iznos na toj poziciji, odnosno da korišćenje premašuje 4% od ukupno planiranih prihoda i primanja prema zadnjem rebalansu na kraju budžetske godine.
Takođe, najnovijim izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu ispravljena je tehnička greška koja je postojala u čl. 61. stav 13. koji je upućivao sam na sebe, pa je sada to uređeno (da je jasno da se u stavu 13. vrši upućivanje na prethodni stav 12.).
U pitanju je dete koje je završilo školovanje pre tri godine. Roditelji su zaposleni i za sada prema svojim mogučnostima odvode devojčicu u Dnevni boravak. Da li devojčica ima pravo na ličnog pratioca i da li imaju pravo na novčanu nadoknadu za prevoz?
Interresornu komisiju formira jedinica lokalne samouprave u skladu sa članom 77. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, u cilju procene dodatne obrazovne, zdravstvene i socijalne podrške detetu, učeniku i odraslom (polaznik škole za funkcionalno osnovno obrazovanje odraslih).
Kako je osoba kojoj je potrebna usluga dnevnog boravka završila školovanje pre tri godine, ona nema status učenika. Shodno tome, u konkretnoj situaciji Interresorna komisija nema nadležnosti, a roditelji treba da se obrate direktno Centru za socijalni rad.